evo stranice s koje možete direktno downloadati

...stranica ima par stvari jer je u radnoj verziji...pa ak kaj pomogne...
http://theragun.hub.io/


četvrtak, 12.06.2008. u 01:50 ][ 1 ][ P ][ # ][ ^ ][


za one koji su zainteresirani za upis na studij dizajna

ako ima koga tko bi želio ić na dizajn i misli ić na prijemni već ove godine (ili iduće pa i kasnije..), a potrebne su mu neke informaciije o prošlim prijemnima, o samom studiju, pomoć ili po mogućnosti i pripreme, nek se javi na mail ili na blog... vrlo rado ću objasnit sve što treba... inače ja upravo završavam 1 godinu studija dizajna, tako da nisam bilo tko, a i na samom prijemnom sam postigla visoke rezultate (4. mjesto). nadam se da ima zainteresiranih wannabe dizajnera, pa eto...veliki pozdrav!
a-m

četvrtak, 12.06.2008. u 01:26 ][ 4 ][ P ][ # ][ ^ ][


bok svim maturantima koji naiđu na blog!

mnogi od vas su mi se javljali na mail, da im trebaju neke skripte i da linkovi ne rade... da...e pa očito su autori izbrisali stranice ili neš slično... ja vam tu stvarno ne mogu pomoć jer je to izvan moje moći... linkovi su radili prije godinu dana... ono što je na samom blogu to je to... žao mi je ljudi... sretno!
a-m

četvrtak, 12.06.2008. u 01:20 ][ 1 ][ P ][ # ][ ^ ][


povijest

nemam baš prave odgovore na pitanja iz povijesti, al imam jednu stranicu koja bi ti fakat mogla pomoć u odgovaranju na pitanja... (klikni na 'povijest' tu ispod...) sretno!
povijest


srijeda, 25.04.2007. u 23:47 ][ 16 ][ P ][ # ][ ^ ][


:(

e ljudi stvarno se ispričavam što nisam dosljedna i u zadnje vrijeme nema bog zna kaj od mene, i što još nekima imam neke dugove... al u istom sam sranju kao i svi vi, ono frka u školi, testovi, odgovaranja, pripreme ( i to za dizajn, a oni koji imalo znaju kaj to znači razumiju da je to fakat maksimalno pripremanje i konstantno crtanje, i da stvarno nije lako...), da ne spominjem maturu za koju bi bilo dobro da počnem pomalo učit.... mislim, sve vam je poznato, zar ne? tako da vas molim da se ne ljutite i da imate razumijevanja. ako nekome nešto bude FAKAT hitno, neka naglasi, pa ću pokušat dat sve od sebe... al za sada je to to od mene. možda stavim još par stvari, vidjet ću. ono što ću sigurno napravit je da ću vam olakšat snalaženje i čitanje bloga (vidjet ćete) tako da će biti preglednije i da kad nešto posebno tražite samo to će vam se otvoriti na vaš klik... ugl, vi se slobodno nastavite javljati, i oni koji imaju slučajno nešto, ponavljam, slobodno pošaljite itd...

ljudi, do pisanja...

vaša ana-maria

subota, 21.04.2007. u 21:41 ][ 1 ][ P ][ # ][ ^ ][


vremena iz engleskog (za maturu)


prije svega, zahvaljujem Ani što mi je ovo poslala. evo ovo je od nje...


Present Continuous
________________________________________

FORM Present Continuous

[AM / IS / ARE] + [VERB+ing]

EXAMPLES:

I am watching TV.

He is quickly learning the language.

NOTE: When you are using a verb tense with more than one part such as Present Continuous (is learning), adverbs often come between the first part and the second part (is quickly learning).
________________________________________

USE 1 Now

Use the Present Continuous with Continuous Verbs to express the idea that something is happening now, at this very moment. It can also be used to show that something is not happening now.

EXAMPLES:

You are learning English now.

You are not swimming now.

I am sitting.

I am not standing.

They are reading their books.

They are not watching television.

What are you doing?

Why aren't you doing your homework?
________________________________________

USE 2 Longer Actions in Progress Now

In English, now can mean "this second," "today," "this month," "this year," "this century" and so on. Sometimes we use the Present Continuous to say that we are in the process of doing a longer action which is in progress; however, we might not be doing it at this exact second.

EXAMPLES: (All of these sentences can be said while eating dinner in a restaurant.)

I am studying to become a doctor.

I am not studying to become a dentist.

I am reading the book Tom Sawyer.

I am not reading any books right now.

Are you working on any special projects at work?

Aren't you teaching at the University now?
________________________________________

USE 3 Near Future

Sometimes, speakers use the Present Continuous to indicate that something will or will not happen in the near future.

EXAMPLES:

I am meeting some friends after work.

I am not going to the party tonight.

Is he visiting his parents next weekend.

Isn't he coming with us tonight.
________________________________________

USE 4 Repetition and Irritation with "Always"

The Present Continuous with words such as "always" or "constantly" expresses the idea that something irritating or shocking often happens. Notice that the meaning is like Simple Present but with negative emotion. Remember to put the words "always" or "constantly" between "be" and "verb+ing."

EXAMPLES:

She is always coming to class late.

He is constantly talking. I wish he would shut up.

I don't like them because they are always complaining.
________________________________________

IMPORTANT Non-Continuous Verbs/ Mixed Verbs

It is important to remember that Non-Continuous Verbs cannot be used in any "continuous" tenses. Also, certain "non-continuous" meanings for Mixed Verbs cannot be used in "continuous" tenses. To express the idea of "happening now", you must use Simple Present USE 3.

EXAMPLES:

She is loving chocolate. Not Correct

She loves chocolate. Correct
________________________________________

ACTIVE / PASSIVE Present Continuous

EXAMPLES:

Right now, Tom is writing the letter. ACTIVE

Right now, the letter is being written by Tom. PASSIVE

Simple Present
________________________________________

FORM Simple Present

EXAMPLE: [ to run]

I run
you run
he runs
she runs
it runs
we run
they run
________________________________________

USE 1 Repeated Actions

Use the Simple Present to express the idea that an action is repeated or usual. The action can be a habit, a hobby, a daily event, a scheduled event or something that often happens. It can also be something a person often forgets or usually does not do.

EXAMPLES:

I play tennis.

She does not play tennis.

The train leaves every morning at 8 am.

The train does not leave at 9am.

She always forgets her purse.

He never forgets his wallet.

Every twelve months, the Earth circles the sun.

The sun does not circle the Earth.
________________________________________

USE 2 Facts or Generalizations

The Simple Present can also indicate the speaker believes that a fact was true before, is true now, and will be true in the future. It is not important if the speaker is correct about the fact. It is also used to make generalizations about people or things.

EXAMPLES:

Cats like milk.

Birds do not like milk.

California is in America.

California is not in the United Kingdom.

Windows are made of glass.

Windows are not made of wood.

New York is a small city. (It is not important that this fact is untrue.)
________________________________________

USE 3 Now (Non-Continuous Verbs)

Sometimes speakers use the Simple Present to express the idea that an action is happening or is not happening now.
EXAMPLES:

I am here now.

She is not here now.

He needs help right now.

He does not need help now.

He has a car.
________________________________________

ACTIVE / PASSIVE Simple Present

EXAMPLES:

Once a week, Tom cleans the car. ACTIVE

Once a week, the car is cleaned by Tom. PASSIVE

Past Continuous
________________________________________

FORM Past Continuous

[WAS / WERE] + [VERB+ing]
EXAMPLES:

I was studying when she called.

I was carefully picking up the snake when it bit me.

NOTE: When you are using a verb tense with more than one part such as Past Continuous (was picking), adverbs often come between the first part and the second part (was carefully picking).
________________________________________

IMPORTANT

Clauses are groups of words which have meaning but are not complete sentences. Some clauses begin with the word when such as "...when she called " or "...when it bit me." Clauses with the Past Continuous usually start with while. While expresses the idea "during the time." Study the examples below. They have the same meaning.

EXAMPLES:

I was studying when she called.

While I was studying, she called.
________________________________________

USE 1 Interrupted Action in the Past

Use the Past Continuous to indicate that a longer action in the past was interrupted. The interruption is usually an action in the Simple Past. Remember this can be a real interruption or just an interruption in time.

EXAMPLES:

I was watching TV when she called.

When the phone rang, she was writing a letter.

While we were having a picnic, it started to rain.

Sally was working when Joe had the car accident.

While John was sleeping last night, someone stole his car.
________________________________________

USE 2 Specific Time as an Interruption

In USE 1, described above, the Past Continuous is interrupted by an action in the Simple Past. However, you can also use a specific time as an interruption.

EXAMPLES:

Last night at 6 p.m., I was eating dinner.

At midnight, we were still driving through the desert.
________________________________________

IMPORTANT

In the Simple Past a specific time is used to show when an action began or finished. In the Past Continuous a specific time only interrupts the action.

EXAMPLES:

Last night at 6 p.m., I ate dinner.
(I started eating at 6 p.m.)

Last night at 6 p.m., I was eating dinner.
(I started earlier and at 6 p.m. I was in the process of eating dinner.)
________________________________________

USE 3 Parallel Actions

When you use the Past Continuous with two actions in the same sentence, it expresses the idea that both actions were happening at the same time. The actions are parallel.

EXAMPLES:

I was studying while he was making dinner.

While Ellen was reading, Tim was watching television.

They were eating dinner, discussing their plans and having a good time.
________________________________________

USE 4 Atmosphere

In English we often use a series of Parallel Actions to describe atmosphere in the past.

EXAMPLE:

When I walked into the office, several people were busily typing, some were talking on the phones, the boss was yelling directions, and customers were waiting to be helped. One customer was yelling at a secretary and waving his hands. Others were complaining to each other about the bad service.
________________________________________

USE 5 Repetition and Irritation with "Always"

The Past Continuous with words such as always or constantly expresses the idea that something irritating or shocking often happened in the past. The concept is very similar to the expression used to but with negative emotion. Remember to put the words always or constantly between "be" and "verb+ing."

EXAMPLES:

She was always coming to class late.

He was constantly talking. He annoyed everyone.

I didn't like them because they were always complaining.
________________________________________

IMPORTANT Non-Continuous Verbs/ Mixed Verbs

It is important to remember that Non-Continuous Verbs cannot be used in any "continuous" tenses. Also, certain "non-continuous" meanings for Mixed Verbs cannot be used in "continuous" tenses. To express the idea of Past Continuous with these verbs, you must use Simple Past.

EXAMPLES:

Jane was being at my house when you arrived. Not Correct

Jane was at my house when you arrived. Correct
________________________________________

ACTIVE / PASSIVE Past Continuous

EXAMPLES:

The salesman was helping the customer when the thief came into the store. ACTIVE

The customer was being helped by the salesman when the thief came into the store. PASSIVE

Simple Past
________________________________________

FORM Simple Past

[VERB+ed]

EXAMPLES:

I visited my friends.

I often visited my friends.

NOTE: When you are using a verb tense with only one part such as Simple Past (visited), adverbs usually come before the verb (often visited). Please remember this is different from verbs with more than one part such as Present Continuous.
________________________________________

USE 1 Completed Action in the Past

Use the Simple Past to express the idea that an action started and finished at a specific time in the past. Sometimes the speaker may not actually mention the specific time, but they do have one specific time in mind.

EXAMPLES:

I saw a movie yesterday.

I didn't see a movie yesterday.

Last year, I traveled to Japan.

Last year, I didn't travel to Japan.

She washed her car.

She didn't wash her car.
________________________________________

USE 2 A Series of Completed Actions

We use the Simple Past to list a series of completed actions in the past. These actions happen 1st, 2nd, 3rd, 4th...

EXAMPLES:

I finished work, walked to the beach, and found a nice place to swim.

He arrived from the airport at 8:00, checked into the hotel at 9:00, and met the others at 10:00.
________________________________________

USE 3 Single Duration

The Simple Past can be used with a duration which starts and stops in the past. A duration is a long action often used with expressions like "for two years," "for five minutes," "all day" or "all year."

EXAMPLES:

I lived in Brazil for two years.

Shauna studied Japanese for five years.

They sat at the beach all day.

We talked on the phone for thirty minutes.

How long did you wait for them?
We waited for one hour.
________________________________________

USE 4 Habit in the Past

The Simple Past can also be used to describe a habit which stopped in the past. It can have the same meaning as "used to". To make it clear that we are talking about a habit we often use expressions such as "always," "often," "usually," "never," "...when I was a child" or "...when I was younger" in the sentence.

EXAMPLES:

I studied French when I was a child.

He played the violin.

She worked at the movie theater after school.

They never went to school, they always skipped.
________________________________________

IMPORTANT "When clauses" happen first

Clauses are groups of words which have meaning but are not complete sentences. Some clauses begin with the word when such as "When I dropped my pen..." or "When class began..." These clauses are called "when clauses" and they are very important. The examples below contain "when clauses."

EXAMPLES:

When I paid her one dollar, she answered my question.

She answered my question, when I paid her one dollar.

"When clauses" are important because they always happen first when both clauses are in the Simple Past. Both of the examples above mean the same thing. First, I paid her one dollar, and then, she answered my question. However, the example below has a different meaning. First, she answered my question, and then, I paid her a dollar.

EXAMPLE:

I paid her a dollar, when she answered my question.
________________________________________

ACTIVE / PASSIVE Simple Past

EXAMPLES:

Tom repaired the car. ACTIVE

The car was repaired by Tom. PASSIVE

Past Perfect
________________________________________

FORM Past Perfect

[HAD] + [PAST PARTICIPLE]

Examples:

I had studied a little English when I came to the U.S.

They had never met an American until they met John.

NOTE: When you are using a verb tense with more than one part such as Past Perfect (had met), adverbs often come between the first part and the second part (had never met).
________________________________________

USE 1 Completed Action Before Something in Past

The Past Perfect expresses the idea that something occurred before another action in the past. It can also show that something happened before a specific time in the past.

EXAMPLES:

I had never seen such a beautiful beach before I went to Kauai.

Had you ever visited the U.S. before your trip in 1992?

Yes, I had been to the U.S. once before in 1988.
________________________________________

USE 2 Duration Before Something in the Past (Non-continuous Verbs)

With Non-progressive Verbs and some non-progressive uses of Mixed Verbs, we use the Past Perfect to show that something started in the past and continued up until another action in the past.

EXAMPLES:

We had had that car for ten years before it broke down.

By the time Alex finished his studies, he had been in London for over eight years.
________________________________________

IMPORTANT Specific Times with the Past Perfect

Unlike the Present Perfect, it is possible to use specific time words or phrases with the Past Perfect. Although this is possible, it is usually not necessary.


EXAMPLE:

She had visited her Japanese relatives once in 1993 before she moved in with them in 1996.

If the Past Perfect action did occur at a specific time, the Simple Past can be used instead of the Past Perfect when before or after is used in the sentence. The words before and after actually tell you what happens first so the Past Perfect is optional. Both sentences below are correct.

EXAMPLE:

She had visited her Japanese relatives once in 1993 before she moved in with them in 1996.

She visited her Japanese relatives once in 1993 before she moved in with them in 1996.

HOWEVER

If the Past Perfect action did not happen at a specific time, Past Perfect MUST be used at all times. Compare the two sentences below.


EXAMPLE:

She had never seen a bear before she moved to Alaska. Correct

She never saw a bear before she moved to Alaska. Not Correct
________________________________________

ACTIVE / PASSIVE FORMS Past Perfect

EXAMPLES

George had repaired many cars before he received his mechanics license. ACTIVE

Many cars had been repaired by George before he received his mechanics license. PASSIVE

Future Continuous
________________________________________

IMPORTANT No Future in Time Clauses

Like all future forms, the Future Continuous cannot be used in clauses beginning with "when", "while", "before", "after", "by the time", "as soon as", "if" and "unless". In this lesson, all verbs in Time Clauses are italicized.

EXAMPLES:

While I am finishing my homework, she is going to make dinner. Correct

While I will be finishing my homework, she is going to make dinner. Not Correct
________________________________________

FORM Future Continuous

[WILL BE] + [VERB+ing]

EXAMPLE:

When your plane arrives tonight, I will be waiting for you.

[AM / IS / ARE] + [GOING TO] + [VERBing]

EXAMPLE:

When your plane arrives tonight, I am going to be waiting for you.

NOTE: It is possible to use either "will" or "going to" to create the Future Continuous with little or no difference in meaning.
________________________________________

USE 1 Interrupted Action in the Future

Use the Future Continuous to indicate that a longer action in the future will be interrupted. The interruption is usually an action in the Simple Future. Remember this can be a real interruption or just an interruption in time.

EXAMPLES:

I will be watching TV when she arrives tonight.

I will be waiting for you when your bus arrives.

While I am working, Steve will make dinner. (NOTICE "am working" because of "while.")

I am going to be staying at the Madison Hotel, if anything happens and you need to contact me.

He will be studying at the library tonight, so he will not see Jennifer when she arrives.

NOTE: No future tenses can be used in Time Clauses therefore you must say "While I am working... ." See the warning at the top of the page.
________________________________________

USE 2 Specific Time as an Interruption

In USE 1, described above, the Future Continuous is interrupted by an action in the Simple Future. However, you can also use a specific time as an interruption.

EXAMPLES:

Tonight at 6 p.m., I am going to be eating dinner.

At midnight tonight, we will still be driving through the desert.
________________________________________

IMPORTANT

In the Simple Future a specific time is used to show the time an action will begin. In the Future Continuous, a specific time only interrupts the action.

EXAMPLES:

Tonight at 6 p.m., I am going to eat dinner.
I am going to start eating at 6 p.m.

Tonight at 6 p.m., I am going to be eating dinner.
I am going to start earlier and I will be in the process of eating dinner at 6 p.m. .
________________________________________

USE 3 Parallel Actions

When you use the Future Continuous with two actions in the same sentence, it expresses the idea that both actions will be happening at the same time. These are Parallel Actions.

EXAMPLES:

I am going to be studying while he is making dinner.

While Ellen is reading, Tim will be watching television.

Tonight, they will be eating dinner, discussing their plans, and having a good time.
________________________________________

USE 4 Atmosphere

In English we often use a series of Parallel Actions to describe atmosphere in the future.

EXAMPLE:

When I arrive at the party everybody is going to be celebrating. Some will be dancing. Others are going to be talking. A few people will be eating pizza and several people are going to be drinking beer. They always do the same thing.
________________________________________

IMPORTANT Non-Continuous Verbs / Mixed Verbs

It is important to remember that Non-Continuous Verbs cannot be used in any "continuous" tenses. Also, certain "non-continuous" meanings for Mixed Verbs cannot be used in "continuous" tenses. To express the idea of Future Continuous with these verbs, you must use Simple Future.

EXAMPLES:
Jane will be being at my house when you arrive. Not Correct

Jane will be at my house when you arrive. Correct
________________________________________

ACTIVE / PASSIVE FORMS Future Continuous

EXAMPLES:

At 8:00 PM tonight, John will be washing the dog. ACTIVE

At 8:00 PM tonight, the dog will be being washed by John. PASSIVE

NOTE: Passive forms of the Future Continuous are not common.

Simple Future
________________________________________

The Simple Future has two different forms in English, "will" and "be going to." Although the two forms can sometimes be used interchangeably, they often express two very different meanings. These different meanings might seem too abstract at first, but with time and practice the differences will become clear. Both "will" and "be going to" refer to a specific time in the future.


________________________________________

FORM Will

[WILL] + [VERB]

EXAMPLES:

I will help him later.

I will never help him.

NOTE: When you are using a verb tense with more than one part such as Simple Future (will help), adverbs usually come between the first part and the second part (will never help).
________________________________________

FORM Be Going To

[AM / IS / ARE] + [GOING TO] + [VERB]

EXAMPLES:

He is going to meet Jane tonight.

He is definitely going to meet Jane tonight.

NOTE: When you are using a verb tense with more than one part such as Simple Future (is going to meet), adverbs usually come between the first part and the second part (is definitely going to meet).
________________________________________

IMPORTANT No Future in Time Clauses

Like all future forms, the Simple Future cannot be used in clauses beginning with "when", "while", "before", "after", "by the time," "as soon as," "if" and "unless." In this lesson, all verbs in Time Clauses are italicized.

EXAMPLES:

When you arrive tonight, we will go out for dinner. Correct

When you will arrive tonight, we will go out for dinner. Not Correct
________________________________________

USE 1 "Will" to Express a Voluntary Action

"Will" often sests that a speaker will do something voluntarily. A voluntary action is one the speaker offers to do for someone else. Often we use "will" to respond to someone else's complaint or request for help.

EXAMPLES:

A: I'm really hungry.
B: I'll make some sandwiches.

A: I'm so tired. I'm about to fall asleep.
B: I'll get you some coffee.

A: The phone is ringing.
B: I'll get it.
________________________________________

USE 2 "Will" to Express a Promise

"Will" is usually used in promises.

EXAMPLES:

I will call you when I arrive.

If I am elected President of the United States, I will make sure everyone has access to inexpensive health insurance.

I promise I will not tell him about the surprise party.
________________________________________

USE 3 "Be going to" to Express a Plan

"Be going to" expresses that something is a plan. It expresses the idea that a person intends to do something in the future.

EXAMPLES:

He is going to spend his vacation in Hawaii.

We are going to meet each other tonight at 6:00 PM.

A: Who is going to make John's birthday cake.
B: Sue is going to make John's birthday cake.
________________________________________

USE 4 "Will" or "Be Going to" to Express a Prediction

Both "will" and "be going to" can express the idea of a general prediction about the future. Predictions are guesses about what might happen in the future. In "prediction" sentences, the subject usually has little control over the future and therefore USES 1-3 do not apply. In the following examples there is no difference in meaning.

EXAMPLES:

The year 2222 will be a very interesting year.
The year 2222 is going to be a very interesting year.

John Smith will be the next President.
John Smith is going to be the next President.

The movie "Zenith" will win several Academy Awards.
The movie "Zenith" is going to win several Academy Awards.
________________________________________

IMPORTANT

In the Simple Future, it is not always clear which USE the speaker has in mind. Often, there is more than one way to interpret a sentence's meaning.
________________________________________

ACTIVE / PASSIVE FORMS Simple Future

EXAMPLES:

John will certainly finish the work by 5:00 PM. ACTIVE
The work will certainly be finished by 5:00 PM. PASSIVE

Sally is going to make a beautiful dinner tonight. ACTIVE
A beautiful dinner is going to be made by Sally tonight. PASSIVE

Future Perfect
________________________________________

IMPORTANT No Future in Time Clauses

Like all future forms, the Future Perfect cannot be used in clauses beginning with "when," "while," "before," "after," "by the time," "as soon as," "if" and "unless". In this lesson, all verbs in Time Clauses are italicized.

EXAMPLES:

I am going to see a movie when I have finished my homework. Correct

I am going to see a movie when I will have finished my homework. Not Correct
________________________________________

FORM Future Perfect

[WILL HAVE] + [PAST PARTICIPLE]

EXAMPLE:

I will have perfected my English by the time I come back from the U.S.

[AM / IS / ARE] + [GOING TO HAVE] + [PAST PARTICIPLE]

EXAMPLE:

I am going to have perfected my English by the time I come back from the US.

NOTE: It is possible to use either "will" or "going to" to create the Future Perfect with little or no difference in meaning.
________________________________________

USE 1 Completed Action Before Something in the Future

The Future Perfect expresses the idea that something will occur before another action in the future. It can also show that something will happen before a specific time in the future.

EXAMPLES:

By next November, I will have received my promotion.

By the time he gets home, she is going to have cleaned the entire house.
________________________________________

USE 2 Duration Before Something in the Future (Non-continuous Verbs)

With Non-continuous Verbs and some non-continuous uses of Mixed Verbs, we use the Future Perfect to show that something will continue up until another action in the future.

EXAMPLES:

I will have been in London for six months by the time I leave.

By Monday, Susan is going to have had my book for a week.
________________________________________

ACTIVE / PASSIVE Past Perfect

EXAMPLES:

The Post Office will have returned my package before I can pick it up. ACTIVE

My package will have been returned by the Post Office before I can pick it up. PASSIVE

Present Perfect Continuous
________________________________________

FORM Present Perfect Continuous

[HAS / HAVE] + [BEEN] + [VERB+ing]

EXAMPLES:

I have been waiting here for two hours.

She has only been studying English for two years.

NOTE: When you are using a verb tense with more than one part such as Present Perfect Continuous (has been studying), adverbs often come between the first part and the second part (has only been studying).
________________________________________

USE 1 Duration from the Past Until Now

We use the Present Perfect Continuous to show that something started in the past and has continued up until now. "For five minutes", "for two weeks", and "since Tuesday" are all durations which can be used with the Present Perfect Continuous.

EXAMPLES:

They have been talking for the last hour.

She has been working at that company for three years.

James has been teaching at the University since June.
________________________________________

USE 2 Recently, Lately

You can use the Present Perfect Continuous WITHOUT a duration such as "for five minutes", "for two weeks", and "since Tuesday". Without the durations, the this tense gives a more general meaning of "lately". We often use the words "lately" or "recently" in the sentence to strengthen this meaning.

EXAMPLES:

Recently, I have been feeling really tired.

She has been watching too much television lately.

Mary has been feeling a little depressed.
________________________________________

IMPORTANT

Remember that the Present Perfect Continuous has the meaning of "lately" or "recently." If you use the Present Perfect Continuous in a question such as "Have you been feeling alright?", it sests that the person looks sick or unhealthy. A question such as "Have you been smoking?" sests that you can smell the smoke on the person. Using this tense in a question sests you can see, smell, hear, or feel the results of the action. It is possible to insult someone by using this tense incorrectly.
________________________________________

IMPORTANT Non-Continuous Verbs/ Mixed Verbs

It is important to remember that Non-Continuous Verbs cannot be used in any continuous tenses. Also, certain non-continuous meanings for Mixed Verbs cannot be used in continuous tenses. To express the idea of Present Perfect Continuous with these exception verbs, you must use Present Perfect.

EXAMPLES:
Sam has been having his car for two years. Not Correct

Sam has had his car for two years. Correct
________________________________________

ACTIVE / PASSIVE Present Perfect Continuous

EXAMPLES:

Recently, John has been doing the work. ACTIVE

Recently, the work has been being done by John. PASSIVE

NOTE: Present Perfect Continuous is rarely used in its passive form.

Active / Passive Verb Forms
________________________________________

Sentences can be active or passive. Therefore, tenses also have "Active Forms" and "Passive Forms". You must learn to recognize the difference to successfully speak English.
________________________________________

ACTIVE FORM

In active sentences, the thing doing the action is the subject of the sentence and the thing receiving the action is the object. Most sentences are active.

[Thing doing action] + [VERB] + [thing receiving action]

EXAMPLES:

The professor teaches the students.
(subject) (active verb) (object)
(doing action) (receiving action)

John washes the dishes.
(subject) (active verb) (object)
(doing action) (receiving action)
________________________________________

PASSIVE FORM

In some sentences, speakers use the passive form. In the passive form, the thing receiving the action is the subject of the sentence and the thing doing the action is optionally included at the end of the sentence. You can use the passive form if you think the thing receiving the action is more important or should be emphasized.

[Thing receiving action] + [BE] + [past participle of verb] + [by] + [thing doing action]

EXAMPLES:

The students are taught by the professor.
(subject) (passive verb)
(receiving action) (doing action)

The dishes are washed by John.
(subject) (passive verb)
(receiving action) (doing action)



nedjelja, 15.04.2007. u 00:34 ][ 4 ][ P ][ # ][ ^ ][


Siromaštvo

Definicija siromaštva
Sve do nedavno, termin “siromaštvo” primjenjivao se u značenju nedovoljnosti prihoda za nabavku minimalne količine roba i usluga. Danas se uzima da je siromaštvo stanje kada nedostaju osnovne mogućnosti za dostojanstven život. Prepoznatljivo je da se siromaštvo manifestira na razne načine, među kojima su nedostatak prihoda i sredstava dostatnih da se osigura održiva egzistencija; glad i neuhranjenost, slabo zdravlje, ograničena ili nikakva dostupnost obrazovanju i ostalim temeljnim uslugama; povećana smrtnost, uključujući smrtnost od bolesti; beskućništvo i neadekvatni stambeni uvjeti; nesigurno okruženje, društvena diskriminacija i izolacija. Nesudjelovanje u odlučivanju i u građanskom, društvenom i kulturnom životu zajednice također su bitne karakteristike negacije ljudskih prava. Multidimenzionalnost siromaštva kao pojave omogućava nam da o njemu razmišljamo kao o stanju koje karakteriziraju trajna ili kronična uskraćenost resursa, sposobnosti, mogućnosti izbora, sigurnosti i moći koji su potrebni za adekvatan životni standard i ostvarenje drugih građanskih, ekonomskih, političkih, kulturnih i socijalnih prava.

siromaštvo se definira kao višedimenzionalni fenomen koji, pored nedovoljnih prihoda za zadovoljenje životnih potreba, podrazumjeva i nemogućnost zapošljavanja, neodgovarajuće stambene uvjete i neadekvatan pristup socijalnoj zaštiti, zdravstvenim, obrazovnim i komunalnim uslugama. U ostale ključne aspekte siromaštva ubrojeni su i neostvarivanje prava na zdravu životnu sredinu i prirodna bogatstva, prije svega na čistu vodu i zrak.

Siromaštvo u hrvatskoj
U Hrvatskoj, skupine s najvećim rizikom od siromaštva
su:
- jednočlana kućanstva
- nezaposlene osobe
- jednoroditeljske obitelji
- osobe s nižim stupnjevima obrazovanja
- starije osobe (65 i više godina)
- umirovljenici/e
- parovi s troje ili više djece
- parovi s jednim djetetom i
- djeca i mlade osobe u dobi između 0 i 24 g.

Hrvatska se tijekom 90-ih godina XX. stoljeća suočila s procesom osiromašivanja koji je pogodio golemu većinu stanovništva. Mnoge bi socijalne skupine bez pomoći države, posebice u ratnim i poratnim vremenima, završile u velikom siromaštvu ili bijedi.
Prvo reprezentativno istraživanje siromaštva na nacionalnoj razini proveli su tek 1998. godine Svjetska banka i Državni zavod za statistiku. Tada je oko 10% hrvatskih građana živjelo ispod praga apsolutnog siromaštva, što znači da nisu mogli podmirivati osnovne životne potrebe. U usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, Hrvatska je imala niske stope apsolutnog siromaštva. Međutim, nakon 1998. godine ne može se pratiti kretanje apsolutnog siromaštva jer je Državni zavod za statistiku počeo objavljivati pokazatelje siromaštva na temelju relativnih linija siromaštva, koje se definiraju u odnosu na određene statističke pokazatelje kao što su prosjek ili medijan plaća, te BDP po stanovniku. Da bi se pratilo kretanje siromaštva, nužno je koristiti iste linije siromaštva u dužem razdoblju. Razlog prelaska na relativne linije siromaštva u tome je što Hrvatska nema nacionalne ili službene linije siromaštva. Pod nacionalnom linijom siromaštva treba razumijevati liniju za koju vlasti (i javnost), neke zemlje smatraju da odgovara njihovim
socijalnim okolnostima pa se kretanje i raširenost siromaštva mjeri u odnosu na nju. Osim toga, ta linija siromaštva može služiti kao kriterij za određivanje visine nekih naknada u sustavu socijalne sigurnosti, prije svega socijalne pomoći. Tek se unatrag nekoliko godina mogu pratiti pokazatelji siromaštva prema jedinstvenoj metodologiji. Polazeći od službene linije siromaštva EU (definirane kao 60% medijana nacionalnog dohotka), 17 i 18% hrvatskog stanovništva posljednjih je nekoliko godina bilo siromašno.

Siromaštvo u Hrvatskoj u većoj je mjeri vezano uz starija i samačka kućanstva, nego uz kućanstva s većim brojem djece. Profil siromaštva i struktura izvora dohotka pokazuju da su najsiromašniji građani ekonomski neaktivni, nezaposleni ili primaju niske plaće.
Socijalni transferi (od mirovina do socijalne pomoći), obuhvaćaju sve veći dio u strukturi dohotka siromašnih. Isto tako, naturalni dohodak (uglavnom hrana koju sami proizvedu), do sada je imao važnu ulogu u podmirivanju osnovnih potreba siromašnih, ali se i ta komponenta dohotka siromašnih polako smanjuje. Bogatiji slojevi svoj dohodak većim dijelom ostvaruju na tržištu (plaće, dohodak od samostalnog rada i imovine), dok se najsiromašniji uvelike oslanjaju na
državne socijalne transfere i naturalni dohodak.

Razlozi prezastupljenosti nezaposlenih i ekonomski neaktivnih među siromašnima leže u ograničenim mogućnostima zapošljavanja (nedovoljan broj radnih mjesta u ekonomiji i slaba dinamika na tržištu rada u tom smislu da oni koji ostaju bez posla teško nalaze novo zaposlenje). Da je siromaštvo u Hrvatskoj povezano s položajem siromašnih na tržištu rada govori i podatak o stagnaciji ili povećanju siromaštva u razdobljima ekonomskog rasta. Drugim riječima, i u razdobljima ekonomskog rasta, „krug siromaštva“ ostaje čvrsto zatvoren. Siromašni se često pojavljuju kao autsajderi na tržištu rada, što znači da zbog neadekvatnog ljudskog kapitala (niskog obrazovanja oskudnih vještina), ne mogu iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz ekonomskog rasta. Od rasta su do sada profitirali oni koji su već zaposleni, odnosno oni koji su uspjeli zadržati radna mjesta, dok je za nezaposlene rast imao neutralan ili čak negativan učinak.
Nejednaku raspodjelu bogatstva, ostvarenu ekonomskim rastom, sustav socijalne sigurnosti ne može nadoknaditi. Sustavi koji su najviše usmjereni na siromašne (socijalna pomoć i naknade za nezaposlene), obuhvaćaju mali dio ukupnih socijalnih izdataka. Ta dva sustava pridonose smanjenju dohodovnih nejednakosti, za razliku od mirovinskog sustava na koji odlazi najveći dio socijalnih troškova. Međutim, u posljednjih desetak i više godina broj korisnika naknade za nezaposlene uglavnom nije prelazio 20% nezaposlenih.

Istraživanje siromaštva pokazalo je da se pod utjecajem medija stvaraju krive percepcije o siromasima kao onima koji su potpuno isključeni iz društva (beskućnici, prosjaci, alkoholičari). Međutim, većina siromašnih u Hrvatskoj ne živi na takav način. Mnogi nesiromašni i siromašni upozoravaju kako siromaštvo može dovesti do socijalne izolacije. Ipak, izolacija je više problem ekstremno siromašnih, među koje možemo uvrstiti određene skupine starijih osoba i umirovljenika koji nemaju srodničke potpore niti mogu radom nadopunjavati niske mirovine. S problemom socijalne izolacije susreću se katkad rastavljene osobe ili neoženjeni muškarci.

siromaštvo među ženama
ovaj link vodi na jedan diplomski rad, ali priča o temi siromaštva gdje se orijentira samo na žene. možeš to uptrijebiti kao dio, kao jedan od naslova tj. podnaslova u maturalnom

četvrtak, 12.04.2007. u 20:53 ][ 5 ][ P ][ # ][ ^ ][


nešto o bankarstvu

bankarstvo

evo klikni na ovo gdje ti piše bankarstvo pa će ti se otvorit dokument o financijama, novcu i imaš kasnije nešto o bankama i bankarstvu

bankarski sustavi
evo još jedna stranica... nešto o hrv. bankarskim sustavima. al prvo će ti se ispisati abecedno razni pojmovi pa ti odi do slova b i nađi pod 'hrvatski bankarski sustavi' pa će ti se otvorit stranica na kojoj imaš dvije web adrese (i na neku od njih klikneš) i obje ti imaju nešto o tome. jedino je problem ako nemaš acrobat reader jer je u tom formatu pisano... sretno

evo JOŠ jedan dokument, al ovaj ima faka sve, od samih početaka bankarstva pa na dalje... ma svašta!samo do njega moraš doći pješice... što znači da trebaš otići na google i upisati ''bankarstvo i bankarski sustavi skripte'' (baš tim riječima) i otvorit će ti se 3 stranice rezultata (to ti na dnu piše), ti odeš na treću i otvoriš dokument pod imenom POJAVA I RAZVOJ BANKARSTVA. on ti je u word formatu tako da ne bi trebalo biti problema. i to je to!

srijeda, 11.04.2007. u 22:13 ][ 4 ][ P ][ # ][ ^ ][


slobodno se pridružite...

e ak netko ima nešto od ovih materijala neka slobodno podijeli i s ostalima (ako hoće, naravno) pa nek ubaci kao komentar. možda ak netko ima neš što nekome drugom treba nek se slobodno javi! to bi bilo super... pozdraf :)

srijeda, 11.04.2007. u 21:52 ][ 1 ][ P ][ # ][ ^ ][


nove stvari...

- skripte za hrvatski, povijest, filozofiju, pig, geografiju, biologiju...
- odgovori iz mature za pig, fiziku, matematiku (teorija), informatiku...

sve to ovdje:

skripte:
biologija
filozofija
hrvatski
povijest
geografija

mature:
sve od navedenih, pa što kome treba...



ponedjeljak, 09.04.2007. u 02:12 ][ 11 ][ P ][ # ][ ^ ][


odgovori za maturu iz politike i gospodarstva (za ajschu)

POLITIKA I GOSPODARSTVO

POJAM POLITIKE
Rijec politika dolazi od grckih rijeci: - polis,
- politeikos,
- ta politika,
- politeia.

Pojam politike koristi se u smislu:
- etickog bavljenja državnim poslovima (Platon i Aristotel),
- umijeca upravljanja gradovima državama (u srednjem vijeku),
- nacina na koji vlada upravlja državom (N.Machiavelli),
- aktivnosti koje utjecu na društvena kretanja i medunarodni poredak (u odnsima medu
državama),
- tumacenja društvenog odnosa u kojem prepoznajemo covjeka u društvenom okruženju i
djelatnostima putem kojih ostvaruje svoje životne ciljeve (u strucno-teorijskoj literaturi).

Politika kao društveni odnos:
1. opca-lokalna, državna, medunarodna,
2. posebna-socijalna, zdravstvena, prosvjetna, gospodarska, ...

POLITICKO DJELOVANJE
Politicko djelovanje je vrsta ljudskog djelovanja koje donosi evolutivne promjene ciji je cilj
postizanje kvalitete življenja.

U pravilu se politicko djelovanje mora temeljiti na:
- slobodi,
- politickoj kulturi sudionika,
- cuvanju i zaštiti ljudskog dostojanstva.

Nacini politickog djelovanja:
- politicki govor,
- napis politickog sadržaja,
- fizicka akcija (prosvjed, politicka kampanja),
- politicka utakmica.

Vrste politickog govora:
1. ekskluzivni,
2. totalitarni,
3. demokratski.

Politicki govor, po svojim obilježjima, može biti:
- emotivan,
- ekspresivan,
- iteraktivan,
- ekstenzivan,
- koherentan.

VLAST, MOC I AUTORITET
Vlast je sustav koji omogucuje pokoravanje naredbama što potjecu iz odredenog izvora.
Svaka vlast teži ucvršcenju i stalnosti a to postiže uspostavljanjem legitimnosti.

Legitmnost je stupanj prihvacenosti odredenog tipa politicke vlasti od clanova politicke
zajednice (ostvaruje se na slobodnim izborima).

Legalnost je djelovanje politicke vlasti u skladu sa zakonom i pravnim sustavom u cjelini.

Oblici vlasti - s obzirom na utemeljenost legitimnosti na koju se vlast oslanja, Max Weber
razlikuje tri tipa vlasti:
1. racionalna vlast,
2. tradicionalna vlast,
3. karizmaticna vlast.

Moc je mogucnost pojedinca ili skupine da utjece na druge radi zadržavanja postojeceg stanja
(izraz ili kolicina vlasti uspostavljena mehanizmom prisile).

Autoritet - oznacava razinu poštovanja ili casti povezanih s društvenim položajem.

NAROD, NACIJA, MANJINA, GRADANI, DRŽAVLJANI REPUBLIKE HRVATSKE
Narod - gradanstvo ili puk odredenog državnog podrucja koji komunicira istim jezikom i
njeguje iste tradicijske obicaje.

Nacija - stabilna globalna zajednica koja se može konstituirati kao politicki suveren narod na
odredenom podrucju.

Narodni suverenitet - sintagma koja u cjelini obuhvaca mehanizam izbora, donošenja odluka
u predstavnickom tijelu, sustav obnašanja vlasti i ustrojstvo sudstva, a prije svega razumijeva
pravo hrvatskog naroda i svih pripadnika drugih naroda na njegovo samoodredenje.
Nositelj suvereniteta je narod kao zajednica slobodnih i ravnopravnih državljana.

Državljanin - pripadnik odredene državne zajednice; nositelj prava i u odredenoj državnoj
zajednici predstavlja subjekt javne sfere (gradanin - subjekt privatne sfere).
Status državljanina priznaje se na osnovi rodenja i pretpostavke da je ta osoba sposobna
razumno prosudivati o državnom boljitku.

Manjina - u politickoj literaturi nailazimo na dva znacenja:
1. vladajuca skupina (elita) unutar jednog naroda,
2. brojcano manja skupina u višenacionalnoj državi.
3
Mogucnosti rješavanja pitanja manjina su: 1. asimilacija,
2. prisilno miješanje,
3. kulturni pluralizam.

U clanku 15. Ustava RH govori se o položaju manjina.
Osim jednakih prava na politicku participaciju, manjinama se osigurava njegovanje kulturnih
i etnickih specificnosti (pravo na uporabu pisma i jezika).
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u Republici Hrvatskoj najbrojnija manjina su Srbi
(12,16%), zatim slijede Muslimani (0,91%), Madari (0,47%), Slovenci (0,47%), Talijani
(0,45%), Cesi (0,27%), Albanci (0,25%) i drugi.

TIPOVI POLITICKIH POREDAKA
Politicki poredak je oblik organiziranja društvene zajednice koji ima svojstven izvor
legitimnosti i ureden odnos izmedu zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

Tipovi politickih poredaka:
1. demokracija
2. aristokracija
3. tiranija
4. diktatura
5. totalitarizam
6. monarhija
7. republika

Demokracija - temelji se na diobi vlasti (zakonodavna, izvršna, sudbena), a legitimira se
stupnjem prihvacenosti zakonitog ustroja politickih procedura. Politicki sustav se mora
temeljiti na suglasju (konzensusu) politickih subjekata o važnim državnim pitanjima.
Temeljne slobode moraju biti ugradene u ustav svake demokratski uredene države.

Aristokracija - vlast pripada iskljucivo manjini (eliti) koja donosi sve važne odluke i
koncentrira svu društvenu moc.Temeljne vrijednosti su tradicionalnost i staticnost.

Tiranija - samovlast; politicki sustav s nedostatkom legitimnosti i legalnosti.

Diktatura - lat. oznacava vladavinu jedne ili više osoba koje monopoliziraju svu vlast u
državi i dolaze na vlast nelegalno (npr. državnim udarom); uspostavlja se kontrola nad
policijom, vojskom, sudstvom i administracijom.

Totalitarizam - poredak u kojem vlada jedna partija koja se poziva na totalitaristicku
ideologiju (nacionalsocijalizam, fašizam, komunizam). Tehnologija vladanja je nasilje, teror,
prisila i kontrola javnosti. Vlast ima kontrolu nad svim dijelovima zajednice, nad
gospodarstvom, javnim mnijenjem i vojskom.

Republika - res publica - opce dobro, stvar kojom se ne može trgovati. Oblik državne vlasti
u kojoj vlada više subjekata pa, prema tome, razlikujemo:
- demokratsku (nositelj suvereniteta je cijeli narod),
- aristokratsku (nositelj suvereniteta je dio izabranih),
- predsjednicku (vlast podijeljena izmedu predsjednika i parlamenta),
- parlamentarnu (vlast proizlazi iz parlamenta).

Monarhija - sustav vladavine pojedinca – monarha (kralja, kneza, cara,...). Vlast može biti
nasljedna, izborna i uzurpatorska. Po svojim obilježjima monarhija može apsolutna (vladar je
nositelj svih zakonodavnih, izvršnih i sudskih ovlasti) i ustavna (vladareva vlast je ogranicena
zakonima koji proizlaze iz parlamenta).

POLITICKE STRANKE
Politicke stranke – interesne politicke organizacije gradana koje su formirane radi
oblikovanja pojedinacnih interesa u borbi za vlast i organizacije državnog života nakon
osvajanja vlasti.
Pojavljuju se potkraj 17. stoljeca u Engleskoj s pojavom gradanskog staleža.
Osnovna zadaca im je: - reprezentacija
- konkurencija
- integracija

Osnovne vrste politickih stranaka:

KONZERVATIVNE STRANKE - proizlaze iz konzervatizma, sustava vrijednosti koji
se želi ocuvati od naglih promjena. Zastupaju tradicionalisticko mišljenje, traže društvenu
harmoniju i mir, zajednica je iznad pojedinca a ljudska prava se izvode iz njihovih
dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji.
Konzervatizam nastaje kao reakcija na revolucionarna zbivanja pa razlikujemo:
- tradicionalni konzervatizam (1789. - 1848.)
- gradansko - nacionalni konzervatizam (1848. - 1918.)
- protudemokratski konzervatizam (1918. - 1933.)
- neokonzervatizam (1945. -)

LIBERALNE STRANKE - nastaju kao pokret gradanstva protiv ogranicenja življenja i
neogranicene vlasti vladara; isticu nacelo slobode i prava, a u programu stranaka se
ocituje filozofsko - duhovni, politicki i gospodarski temelj.

SOCIJALDEMOKRATSKE STRANKE - politickim djelovanjem produbljuju politicku
demokraciju i socijalne sadržaje; ciljeve postižu reformistickim metodama, a temeljne
vrednote su sloboda, ravnopravnost i solidarnost.

DEMOKRŠCANSKE STRANKE - temelje se na socijalnom nauku Katolicke crkve od
1891. do 1991. (Papinske enciklike); osnovne vrijednosti su covijek i njegovo dosto-
janstvo, a sloboda je ogranicena zaštitom javnog morala utemeljenog na kršcanskom
nauku.

POJAM LJEVICE, DESNICE I CENTRA
Podjela potjece iz doba Francuske Republike, a oznacavala je položaj politickih predstavnika
u parlamentu, mjesta na kojima su sjedili predstavnici koji su se razlikovali po svojim
stajalištima prema politickim pitanjima.

LJEVICA - oznacava razlicite struje revolucuonara i reformista koji su bili nadahnuti
ideologijom oslobadanja radnicke klase i stvaranja besklasne zajednice. S vremenom gube iz
vidokruga pojedinca i postaju temelj komunisticke utopije (ultralijevo, revolucionarna ljevica,
reformisticka, nova ljevica…).

DESNICA - oznacava opciju konzervativnih, protuliberalnih i proturevolucionarnih politickih
djelovanja (neokonzervatizam, nova desnica, desni radikalizam…).

CENTAR - oznacava politicko djelovanje izmedu ljevice i desnice, izbjegava krajnosti,
nasilja i nestabilnosti; predstavnici ove opcije skloni su povezivanjima s jednom ili drugom
stranom te stvaranju koalicija.

POLITICKE STRANKE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Prema idejama, orijentacijama i sustavima vrijednosti u Republici Hrvatskoj osnovane su:
- narodne stranke,
- konzervativne stranke,
- liberalne stranke,
- kršcansko-demokratske stranke,
- seljacke stranke,
- stranke tradicionalne i nacionalne orijentacije,
- socijaldemokratske stranke,
- regionalne stranke,
- stranke nacionalnih manjina,
- ostale politicke stranke.

Osobitost stranaka u Hrvatskoj je u obracanju cijelom pucanstvu (nisu usmjerene ciljanim
grupama); racunaju na širi opseg utjecaja i mogucnost samostalnog ulaska u Hrvatski državni
sabor.
Stranacke koalicije (savezi stranaka) postaju zanimljive nakon izbora 1997. godine kada su
prema izbornim rezultatima svoju prepoznatljivost dokazale samo najvece stranke.
Funkcije stranaka u politickom sustavu Republike Hrvatske odreduje Ustav RH u clanku 6. i
formulira ih kao slobodu udruživanja.
Oporba je bitna za demokratski državni ustroj jer ima zadacu kontrole vlasti i ponude
alternativnih gospodarskih i politickih programa.

IZBORI
Izbori - su postupak kojim narod povjerava obavljanje politicke vlasti predstavnickom tijelu.
U svakom demokratskom sustavu izbori su uobicajen nacin postizanja elementa institucije
posredne demokracije (vlast naroda putem posrednika ili zastupnika u parlamentu).

Dicter Nohlen - razlikuje tri vrste izbora koji su karakteristicni za razlicite politicke sustave:
1. kompetetivni - demokratski politicki sustav u kojem je osigurano pravo i
sloboda izbora,
2. semikompetetivni - autoritarni sustavi gdje postoje ogranicenja slobode
izbora,
3. nekompetetivni - totalitarni sustavi u kojima je gotovo uskracena sloboda
biranja.
Kljucni elementi izbora:
1. raspisivanje izbora,
2. utvrdivanje sastava birackog tijela,
3. utvrdivanje rezultata izbora,
4. odredivanje broja mandata,
5. utjecaj izbornih rezultata na stranacki sustav.

Vrste izbora: u Hrvatskoj se provode izbori za Sabor (parlamentarni), za predsjednika te
jedinice lokalne uprave i samouprave.
Opce pravo glasa – imaju gradani od 18-e godine; to je pravo državljana neke zemlje, osim
osoba koje su sudskom presudom lišene gradanskog prava, gradana koji su izgubili poslovnu
sposobnost ili su pod starateljstvom.
Tijekom 19.stoljeca opce pravo glasa je bilo ograniceno imovinskim cenzusom ili cenzusom
naobrazbe. U nekim zapadnoevropskim zemljama postepeno se prelazilo sa ogranicenog na
opce pravo glasa. Biracko pravo su svugdje imali samo muškarci, a žene su ga dobile
postupno ( prvi put u Švedskoj 1867.).
Biracki popisi – popisi u kojima se evidentiraju svi gradani koji imaju biracko pravo;
obnavljaju se za svake izbore s obzirom na umrle ili pridošle gradane.

IZBORNI SUSTAVI
Raspodjela mandata ili dioba zastupnickih mjesta obavlja se prema:
1. vecinskom izbornom sustavu
2. proporcionalnom (razmjernom) izbornom sustavu.

Vecinski izborni sustav - zasniva se na principu « pobjednik uzima sve «, u predstavnicko
tijelo ulazi onaj koji ima vecinu glasova u nekom izbornom krugu.
- apsolutna vecina - pobjedu odnosi stranka ili pojedinac s više od 50% glasova,
- relativna vecina - pobjeduje onaj kndidat koji ima najviše glasova.

Razmjerni izborni sustav - mjesta u parlamentu se dijele razmjerno dobivenim glasovima.
- sustav izbornog kolicnika - ukupan broj glasova u izbornoj jedinici se dijeli s
brojem zastupnika koji ce biti izabrani, dobiveni broj se naziva izborni kolicnik,
zatim se broj glasova svake stranke dijeli tim brojem i broj koji se dobije
oznacava koliko zastupnickih mjesta je stranka dobila.

- D'Hondtov sustav - broj glasova koje je dobila neka stranka dijeli se pocevši od
1 pa sve do broja koji je isti kao i broj zastupnika koji se za tu jedinicu izabire,
dobiveni brojevi poredaju se po velicini, one stranke kojima ti brojevi pripadaju
ulaze u zastupnicko tijelo.

- Badenski i Hereov sustav - sustav prebacivanja ostataka; ako ima više od
potrebnog broja glasova na nižoj razini tada se prebacuju na višu razinu.

- Mješoviti sustav – kombinacija vecinskog i razmjernog sustava (dio zastupnika
se izabire po vecinskom, a dio po razmjernom sustavu).

IZBORNI SUSTAV U REPUBLICI HRVATSKOJ
U clanku 45. Ustava RH odredeno je opce i jednako biracko pravo.
Biracko pravo se ostvaruje na izborima tajnim glasovanjem.
Prvi demokratski izbori u Republici Hrvatskoj održani su 1990. godine.Od prvih izbora do
sada, parlamentarni izbori održani su još: 1992., 1995., 2000. i 2003.
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske bili su: 1992., 1997., 2000. i 2005.
U Hrvatskoj se za izracunavanje rezultata parlamentarnih izbora koristi D'Hondtov sustav.

DRŽAVA, USTROJSTVO HRVATSKE DRŽAVE
Država – oznacava odnose medu ljudima neke politicke zajednice koji su uredeni pravilima.
Država kao aparat sile javlja se tek od 17. stoljeca formiranjem sustava apsolutne monarhije
(Francuska).
Liberalna država - nastaje kao reakcija na odnose u apsolutistickoj monarhiji gdje aparat sile
služi kontroli stanovnika a ne njihovoj zaštiti.
Pravna država - istice strogo formalnu proceduru primjene zakonodavstva te radi reguliranja
odnosa slobode i prava pojedinca, donosi se Ustav i zakoni koji ce osigurati njegovo
provodenje.

Socijalisticka država - temelji se na idejama gradanske države s izrazitim socijalnim
programom.

Demokršcanska država - temelji se na elementima socijalnog kršcanskog nauka i
demokratskog uredenja, koji osobitu pozornost pridaju covjekovu mjestu u hijerarhijskom
sustavu, a vode se nacelom solidarnosti, supsidijarnosti, sudioništva u društvenom razvoju i
zajednickog dobra.

Nacionalna država - ima obilježja afirmacije nacionalne ideje da nacija stvorena kao država
tek tada ima priliku za postuzanje suverenosti i za postojanost. Ne smije se povezivati sa
nacionalsocijalizmom (nacizmom ili fažizmom) jer afirmacija jedne ideje ne smije težiti
poništavanju drugih nacija nego afirmaciji brojcano dominantne nacije.

USTROJSTVO REPUBLIKE HRVATSKE
Ustrojstvo RH uredeno je na nacelima trodiobe vlasti na:
1. zakonodavnu vlast,
2. izvršnu vlast,
3. sudbenu vlast.

Zakonodavna vlast - Hrvatski sabor
Zakonodavnu vlast u Hrvatskoj ima Hrvatski sabor. Hrvatski sabor je predstavnicko tijelo
gradana, obavlja ustavne poslove odlucivanja o osnovnim društvenim i politickim pitanjima
države. To je najvažniji i temeljni organ države. Ima od 100 do 160 zastupnika.
Hrvatski sabor ima jednodomnu strukturu (Zastupnicki dom). Županijski dom je ukinut u
ožujku 2001. godine.
Prema Ustavu (clanak 78.), Sabor zasjeda dva puta u godini (izmedu 15. sijecnja i 15. srpnja
te izmedu 15. rujna i 15. prosinca). Izvaredna zasjedanja Sabora održavaju se na zahtjev
predsjednika Republike, Vlade ili vecine zastupnika.
Zastupnici se biraju svake cetiri godine a to znaci da je prihvacen sustav integralnog
obnavljanja.
Nacin rada Sabora ureden je pravilnikom o radu. Nacelne odredbe rada Sabora utvrdene su
Ustavom a pojedinosti se ureduju poslovnikom. U poslovniku je utvrdeno da Sabor, ako je na
sjednici nazocna vecina zastupnika, donosi odluke vecinom glasova.Dvotrecinskom vecinom
glasova zastupnika donose se zakoni s podrucja uredenja nacionalnih prava.
Glavne zadace Zastupnickog doma (Hrvatskog sabora):
- odlucuje o donošenju i promjeni Ustava
- donosi zakone
- donosi državni proracun
- odlucuje o ratu i miru
- odlucuje o promjeni granica RH
- raspisuje referendum
- nadzire rad Vlade i drugih nositelja dužnosti

Izvršna vlast ( predsjednik RH i Vlada RH )
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik RH bira se na neposrednim izborima, na mandat od 5 godina (ne više od 2
mandata), a rezultati predsjednickih izbora izracunavaju se sustavom apsolutne vecine.
Prvi predsjednik izabran na neposrednim izborima RH bio je dr. Franjo Tudman, a drugi s
mandatom u tijeku je Stjepan Mesic.
Izbor predsjednika izraz je narodnog suvereniteta. Ustavom iz 1990. godine uz nacelo diobe
vlasti prihvacen je polupredsjednicki sustav (u polupredsjednickom sustavu ovlasti
predsjednika su ogranicene prema Saboru); i vlada i predsjednik imaju odredene ustavne
ovlasti, a predsjednikove su vece i odlucujuce.
U RH izborima 2000. godine stekli su se uvjeti za promjenu u parlamentarni sustav.
Nadležnosti predsjednika RH:
- temeljne dužnosti predsjednika RH odredene su Ustavom RH (clanak 93. do
clanak 106.);
- raspisuje izbore za Hrvatski Sabor i saziva prvo zasjedanje
- raspisuje referendum
- imenuje i razrješuje dužnosti predsjednika Vlade RH
- na prijedlog predsjednika Vlade imenuje i razrješuje njezine clanove
- daje pomilovanja
- dodjeljuje odlikovanja i priznanja
- vrhovni je zapovjednik oružanih snaga
- imenuje clanoveVijeca narodne obrane
- na temelju odluke Sabora objavljuje rat i zakljucuje mir
- može sazvati Vladu i tada predsjedava njezinoj sjednici
- jedanput u godini podnosi izvješce Saboru o stanju u državi
- na prijedlog Vlade i uz supotpis njezina predsjednika može raspustiti Zastupnicki
dom
- o odgovornosti predsjednika odlucuje Ustavni sud dvotrecinskom vecinom svih
sudaca, a ako se utvrdi odgovornost, prestaje mu dužnost po sili Ustava.

Vlada Republike Hrvatske
Clanovi Vlade: predsjednik (premijer), dopredsjednici, ministri, državni tajnici i dr. clanovi.¸
Dužnosti Vlade:
- predlaže državni proracun
- predlaže zakone
- provodi zakone što ih donosi Sabor
- odgovorna je predsjedniku Republike i Zastupnickom domu
- vodi vanjsku i unutarnju politiku
- usmjerava i nadzire rad državne uprave
- brine o gospodarskom razvitku zemlje
- predsjednik Vlade podnosi ostavku predsjedniku Republike(u slucaju da
zastupnici izglasaju nepovjerenje Vladi)
O radu, dužnostima i ovlastima Vlade RH u Ustavu (clanak 107. do 116.).

Sudbena vlast RH
Uspostavljanjem sudbene vlasti uspostavlja se nadzor nad ostvarivanjem ustavnosti zakona.
Suci, u skladu sa zakonom, imaju imunitet kao i zastupnici Sabora. Stupanjem na dužnost po
prvi put suci se imenuju na 5 godina, nakon ponovnog imenovanja sudacka dužnost je stalna.
Suce i državne odvjetnike imenuje i razeješuje Državno sudbeno vijece. Državno
Sudbeno vijece ima 11 clanova (bira ih Hrvatski sabor iz reda sudaca, odvjetnika i
sveucilišnih profesora pravnih znanosti na 4 godine; clan vijeca nitko ne može biti više od dva
puta uzastopce). Predsjednika Državnog sudbenog vijeca biraju njegovi clanovi na dvije
godine.

Sudovi RH: - Ustavni sud
- Vrhovni sud
- Upravni sud
- Županijski sudovi
- Opcinski sudovi
- Visoki trgovacki sud
- Trgovacki sudovi

O sudbenoj vlasti u Ustavu RH (clanak 117. do 123.).

Državno odvjetništvo – samostalno pravosudno tijelo ovlašteno postupati protiv kaznenih
djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine RH i zaštite Ustava i zakona. Glavnog
državnog odvjetnika na cetiri godine imenuje Sabor na prijedlog Vlade. (Ustav RH clanak
124.).

Ustavni sud RH - cini ga 13 sudaca koje bira Sabor na vrijeme od 8 godina; predsjednik
Ustavnog suda bira se na 4 godine. (Ustav RH clanak 125. do 131.).

Lokalna uprava i samouprava
Jedinice lokalne samouprave su opcina, grad i županija; županija je takoder jedinica loalne
uprave i saouprave. (Ustav RH clanak 132. do 137.).

USTAV RH
Ustav je temeljni zakon Republike Hrvatske iz kojeg proizlaze svi drugi zakoni. Donešen je
22. prosinca 1990. godine (tzv. Božicni Ustav).
Ustav je izraz: - povijesnog prava na državnu suverenost Republike Hrvatske
- demokratskih dostignuca utemeljenih na rezultatima višestranackih izbora
- medunarodnih standarda sloboda i prava covjeka i gradanina koji se
primjenjuju u demokratskim zemljama.
Ustav RH se sastoji od:
1. izvorišne osnove
2. temeljne odredbe
3. zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda
( zajednicke odredbe; osobne i politicke slobode i prava; gospodarska, socijalna i
kulturna prava )
4. ustrojstvo državne vlasti
( Hrvatski sabor; Predsjednik RH; Vlada RH; Sudbena vlast; Državno odvjetništvo )
5. Ustavni sud RH
6. mjesna, lokalna i podrucna (regionalna) samouprava
7. medunarodni odnosi
( medunarodni ugovori, udruživanje i razdruživanje )
8. promjena Ustava
9. završne odredbe

LJUDSKA PRAVA
Ljudska prava su urodena i jednaka za sve ljude na svijetu; neotudiva tj. vrijede uvijek i
nikome ne mogu biti oduzeta. Cilj obrazovanja o ljudskim pravima je odgoj za suživot,
toleranciju i mir, a svrha je pouciti i ucenika i gradanina za sudjelovanje u njima.
Cjelokupna problematika ljudskih prava može se svrstati u tri kategorije:
1. klasicna prava i slobodu na život, osobnu slobodu i vlasništvo
2. gospodarska, socijalna i kulturna prava
3. ekološka, informacijska i zajednicka prava
Najvažniji povijesni dokumenti koji se uzimaju kao temelj ljudskih prava su:
- Engleska povelja sloboda (Magna charta libertatum) iz 1215.
- Vinodolski zakonik iz 1288.
- Habeas corpus act iz 15. stoljeca
- Povelja prava (Bill of rights) iz 1689.
- Deklaracija nezavisnosti 13 država SAD-a iz 1776.
- Deklaracija o pravima covjeka i gradanina Francuske skupštine iz 1789.
- Atlantska povelja iz 1941.
- Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (usvojena u
Rimu 1950. godine)
Opca deklaracija o pravima covjeka usvojena je na Opcoj skupštini Ujedinjenih naroda 10.
prosinca 1948.; sastoji se od 30 clanaka a vrijedi kao zajednicko pravilo za sve narode i sve
države.

EUROPSKA UNIJA
Europska unija se temeljina cetiri osnivacka ugovora:
- Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i celik (ECSC), koji je
potpisan 18. travnja 1951. u Parizu, stupio je na snagu 23. srpnja 1952., te je
istekao 23. srpnja 2002.
- Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ), koji je potpisan
25.ožujka 1957. u Rimu, stupio je na snagu 1. sijecnja 1958., naziva se Rimski
ugovor.
- Ugovor o osnivanju Eurposke zajednice za atomsku energiju (EURATOM),
potpisan u Rimu.
- Ugovor o Europskoj uniji (EU) potpisan je u Maastrichtu 7. veljace 1992., a
stupio je na snagu 1. studenoga 1993.
Danas EU broji 27 clanica, to su:
Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Ceška, Danska, Estonija, Francuska, Finska, Grcka,
Irska, Italija, Letonija, Litva, Lukaemburg, Madarska, Malta, Nizozemska, Njemacka,
Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovacka, Slovenija, Švedska, Španjolska, V.Britanija.
Euro - zajednicka novcana valuta uvodi se 1. sijecnja 1999.,a od 2002. potpuno zamjenjuje
nacionalne valute koje su do tada bile u opticaju.
Simboli EU su: plava zastava s 12 žutih zjijezdica koje su rasporedene u krug; himna je Oda
radosti.

Institucije Europske unije
Europski parlament (EP) – zastupa gradane EU koji ga izravno biraju, te zastupa njihove
interese s drugim institucijama EU. Europski parlament djeluje na tri mjesta: u Bruxellesu,
Luxembourgu i Strasbourgu.
Vijece Europske unije (Vijece ministara) - zakonodavno tijelo EU; zastupa države clanice,
clanovi Vijeca su po jedan ministar iz svake države clanice. Predsjedništvo Vijeca mijenja se
svakih šest mjeseci tj. Svaka država naizmjenicno preuzima odgovornost i predsjeda svim
sastancima tijekom šestomjesecnog razdoblja.
Europska komisija – izvršno tijelo EU; predlaže zakone Europskome parlamentu i Vijecu.
Ima 27 clanova (po jedan iz svake države), mandat komisije traje 5 godina. Sjedište Komisije
je u Bruxellesu.


GOSPODARSTVO

UVOD U EKONOMIJU
Ekonomija proucava nacin na koji društva uprabljuju ogranicene resurse za proizvodnju
korisnih dobara i kako ih raspodjeljuju izmedu razlicitih skupina ljudi. Godinom nastanka
ekonomije smatra se1776. i pojava knjige Adama Smitha Istraživanje prirode i uzroka
bogatstva naroda.

Dva osnovna podrucja ekonomije su makroekonomija i mikroekonomija. Makroekonomija
proucava funkcioniranje gospodarstva u cjelini, a mikroekonomija proucava pojedine dijelove
gospodarstva.

Ekonomist Leon walras u svom djelu Elementi ciste politicke ekonomije (1874.) formulirao
je odnose svih dijelova gospodarstva – gospodarstvo teži opcoj ravnoteži, pojedini dijelovi
utjecu na ukupno gospodarstvo, i obrnuto, ukupno gospodarstvo utjece na pojedine dijelove.

Zakon ogranicenosti objašnjava da su dobra ogranicena jer nema dovoljno resursa da se
proizvedu sva dobra koja ljudi žele potrošiti.

Oportunitetni trošak – iznos jednog dobra kojega se treba odreci da bi se dobilo više
drugoga, odnosno vrijednost napuštene mogucnosti (druga najbolja varijanta od koje se
odustaje).

Ekonomska dobra – svaka stvar ili usluga koja je željena i rijetka; to su ogranicena dobra i
jedino su ona predmet proizvodnje tj. privredivanja. Dijele se na proizvode i usluge.

Cinitelji proizvodnje:
- prirodni resursi
- rad
- kapital
- poduzetništvo
Temeljna ekonomska pitanja:
- što proizvoditi
- kako proizvoditi
- za koga proizvoditi

Alternativni ekonomski sustavi:
- obicajno (tradicionalno) gospodarstva
- komandno (plansko) gospodarstvo
- tržišno gospodarstvo
- mješovito gospodarstvo

Tržište – mjesto suceljavanja ponude, potražnje i formiranja cijena. Tržište odgovara na
temeljna ekonomska pitanja (što, kako i za koga proizvoditi) putem osnovnih funkcija:
selektivne, alokacijske, distribucijske, informacijske i razvojne.

Potražnja – prema opcem zakonu potražnje, kad cijena dobra raste, potraživana kolicina se
smanjuje, i obratno.

Ponuda – prema opcem zakonu ponude, proizvodaci ce ponuditi vecu kolicinu dobra kad mu
je cijena veca, i obratno, kad je cijena manja, ponudit ce manju kolicinu.

Zakon ponude i potražnje – cijena na tržištu utvrduje se izjednacavanjem ponude i
potražnje.

Ekonomski ciljevi i ekonomska politika
Mikroekonomski ciljevi:
- ekonomska ucinkovitost
- pravedna raspodjela
- ekonomska sloboda

Makroekonomski ciljevi:
- gospodarski raast
- puna zaposlenost
- stabilnost cijena

Fiskalna politika – dio ekonomske politike koji se služi javnim rashodima i porezima radi
ostvarenja makroekonomskih ciljeva. Fiskalna politika se sastoji od:
- politike opce potrošnje (budžetska politika),
- porezne politike.

Budžetski deficit – stanje kada je trošenje države vece nego prihodi od poreza.

Budžetski suficit – stanje kada je trošenje manje od prihoda.

Vrste oporezivanja: izravno (na nasljede, imovinu, osobne dohotke,...) i neizravno (porez na
dodanu vrijednost – PDV).
Monetarna politika – dio ekonomske politike kojom država razlicitim instrumentima
kontrolira ponudu novca tako utjece na gospodarska kretanja. Monetarnu politiku provodi
središnja banka (u Hrvatskoj je to Hrvatska narodna banka), a osnovna funkcija je nadziranje
ponude novca i kredita u zemlji.

PODUZECE, ORGANIZACIJSKI OBLICI PODUZECA, FINANCIRANJE
VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA
Poduzece – samostalna gospodarska organizacija koja unajmljuje rad i kupuje druge inpute
radi proizvodnje i prodaje dobara, te radi postizanja prihoda kojim podmiruje troškove i
ostvaruje profit.

Organizacijski oblici poduzeca:
- javno trgovacko društvo
- komanditno društvo
- dionicko društvo
- društvo s ogranicenom odgovornošcu

Vrijednosni papiri: obveznice i dionice.

Dionica - oblik trajnog investiranja; vrijednosni papiri koji se emitiraju kad poduzeca žele
povecati vlastita sredstva.

Obveznice – vrijednosni papiri koji se emitiraju kada poduzece želi uzeti kredit.

Dividenda – dio profita dionicarskog poduzeca koji ostaje nakon odbitka akumulacije i
pricuva, te isplate clanova upravnog i nadzornog odbora, a dijeli se dionicarima tako da
svakoj dionici pripada razmjerni dio, koji se takoder naziva dividenda.

Tipovi poduzetnika:
- pionir
- maher
- strateg
- trener

Razliciti nacini ulaska u posao:
- poceti od nule
- kupiti postojece poduzece
- uci u franšizam
- obiteljski posao

Franšiza – ugovor izmedu prodavatelja i kupca koji kupcu dopušta prodaju proizvoda ili
usluga prodavatelja.

MARKETING
Marketing – poslovna filozofija, osebujan nacin promišljanja i djelovanja u vodenju profitnih
i neprofitnih poslova; društveni proces koji usmjerava gospodarski tijek dobara i usluga od
proizvodaca do potrošaca na nacin da ucinkovito prilagodava ponudu i potražnju te ispunjava
društvene ciljeve.

Marketinški splet (miks) je kombinacija kontroliranih instrumenata kojima se poduzece
koristi kako bi postiglo traženu razinu prodaje na ciljnom tržištu i time ostvarilo profit.

Instrumenti marketinškog miksa (4P) :
- proizvod (product)
- cijena (price)
- plasman (place)
- promocija (promotion)

Proces upravljanja marketingom:
- analiza tržišnih mogucnosti
- istraživanje i odabiranje ciljnih segmenata
- razvijanje marketing strategija
- planiranje marketing strategija
- primjena i kontrola marketing napora

NOVAC
Novac je sve što služi kao opceprihvaceno sredstvo placanja.
Osnovne funkcije novca:
- sredstvo za razmjenu
- zajednicka obracunska jedinica
- nacin držanja bogatstva i ocuvanja vrijednosti.

RESURSI HRVATSKOG GOSPODARSTVA
Prirodni resursi
- površina RH – 56 538 km kvadratnih; mediteranska regija Hrvatske obuhvaca 31,6%,
panonska 54,4% a gorsko - planinski prostor 14%.
- tri klimatske regije: sredozemna, umjereno kontinentalna i planinska.

Stanovništvo – 4 437 460

Kapital (2000. god.)
- mala poduzeca 95,6%
- srednje velika poduzeca 3,5%
- velika poduzeca 0,9%

Prema vlasnickoj strukturi:
- 95,9% poduzeca u privatnom vlasništvu
- 1,2% u državnom vlasništvu.


petak, 06.04.2007. u 10:53 ][ 1 ][ P ][ # ][ ^ ][


PORTUGAL

Portugal ne izlazi na Sredozemno more, ali ipak u većem dijelu prevladava sredozemno podneblje. Bio je dugo zaostala, poljoprivredna zemlja. Glavni izvozni proizvodi bili su vino, pluto i riba. Tijekom sedamdesetih počele su promjene uvođenjem demokracije u zemlji, a ubrzale su priključenjem EEZ-i 1986.godine. Počinje jači razvoj industrije, modernizira se poljoprivreda i turizam se sve više razvija. Turizam je najrazvijeniji u južnoj pokrajini Algarve i na otocima Azori i Madeira. Glavni grad je Lisabon, a od većih gradova tu je i Porto. EU se pridružio 1896.godine.
Klima Portugala može se svrstati kao oceanska na sjeveru i mediteranska na jugu. Kao jedna od najtoplijih zemalja europe, prosječna godišnja temperatura Potugala je 13°C na sjeveru i 18°C na jugu. Otočje Madeira i Azorsko otočje u Atlantiku imaju najmanji raspon temperature. Ekstremne temperature su rijetkost, proljeće i ljeto su sunčani, dok su jesen i zima kišovite i vjetrovite, ali uglavnom umjerene.

Portugal je podijeljen na dva dijela svojom glavnom i najvećom rijekom Tagus. Sjeverna regija je je puna planina sa visoravnima koje su ispresijecane riječnim dolinama. Jug, između Tagusa i Algarve (Alentejo), je uglavnom nizinski sa klimom nešto toplijom i sušom od kišovitog sjevera. Algarve , koji je odvojen od Alentejoa planinama, uživa mediteransku klimu kao i južna Španjolska. Snijeg je karakterističniji za sjevernu polovicu zemlje i to više oko 40. sjeverne paralele. To se rijeđe dogođa na jugu, ali se događa. Azorsko otočje i otočje Madeira su smješteni na srednjeatlantskom hrbatu. Neki otoci bili su vulkanski aktivni još relativno nedavno oko 1957. godine. Najviši vrh u Potugalu je vrh Pico na otoku Pico. Vulkanskog je postojanja, a visine 2 351 m. Reljef kontinentalnog Portugala nije nešto izrazito visok: najviši vrh je Serra da Estrela (1 993 m). Čine ga uglavnom prekrivena brda.

Površina samog Portugala na kontinentu je 9 2906 km˛, ali mu se pridaju još i 2 355 km˛ Azorskog otočja i 741 km˛ otočja Madeira.
Broj stanovnika kreće se oko 10 600 000, što znači 114 stanovnika po km˛ .

Etnički sastav

Portugal prema procjeni za 2006. godinu ima 10,545,000 stanovnika, od čega 9,631,000 otpada na Portugalce, a ostatak na nekih tridesetak drugih naroda. Od domaćeg domorodnog stanovništva nikako se ne smiju ubrajati tzv. Mirandezi (10,000), malena lingvistička skupina koja se bori za svoja prava, a po porijeklu i etnički mogli bi biti srodni Asturcima iz Španjolske. Do cijepanja Asturaca dolazi prodorom Maura, nakon čega počinje križarski rat protiv islama. Prema brojnosti iza Portugalaca dolaze: Brazilci (169,000); Kinezi (94,000); Romi (83,000, plus 500 Kalderaša i 5,200 Gitana); Zelenortci (80,000); Španjolci 44,000); Arapi (22,000); Francuzi (22,000); Talijani (22,000); Anglo-Amerikanci (21,000); Goanci (21,000); Galjegi (16,000); Nijemci (11,000); Englezi (10,000); Timorci (3,200); Franko-Kanađani (2,200); Grci (1,700); Kinezi (1,200). Po tek nekoliko stotina duša broje Japanci (800); Danci (700); Židovi (700); Austrijanci (500); Finci (500) i Kurdi (200). ovdje još treba pridodati i 129,000 etnički neklasificiranih i drugih pripadnika, zatim 22,000 doseljenika iz Mozambika, 17,000 iz Gvineje Bisau.

Glavni grad je Lisabon (Lisaboa). Ostali veći gradovi: Porto, Braga, Coimbra, Faro, Funchal, Viseu, a manji: Sousa, Leiria, Lezíria do Tejo, Baixo Alentejo, Trás-os-Montes, Centro Alentejo, Baixo Tâmega, Douro, Médio Tejo, Beiras, Beira Interior Sul, Alto Alentejo, Pinhal i Vale do Minho.
U Portugalu nalazi se najzapadnija točka europskog kontinenta Cabo da Roca.

(BIT ĆE JOŠ TOGA)




četvrtak, 05.04.2007. u 19:46 ][ 1 ][ P ][ # ][ ^ ][


postajem poznata... :)

heh, evo nekoliko vas je naišlo i upoznalo moj blog i njegov sadržaj... to mi je drago jer sad očekujem da će netko nešto tražit da mu treba, materijali, skripte, pomoć... ja samo ćekam... glupo mi je stavljat bezveze stvari koje možda nikome ne trebaju... imam izrađene neke skripte po predmetima pa ak nekome trebaju kao pomoć pri učenju nek mi javi i ja ih odmah objavljujem... evo matura gotovo svima treba i još par stvari koje fale u tim pitanjima pišem pa ću uskoro dodat i to, tak da si možete nadopunit kome treba... eto, pa nadam se da ćete uskoro navalit sa pitanjama i željama :)
btw, pa recite i vašoj ekipi, sigurno bi i nekome od njih dobro došla ovakva pomoć

vaša dobra vila ;p

p.s. ajscha, e sori kaj ti za maturalni rad nisam još ništa pametnog našla, ali evo, čim praznici počnu bacit ću se okolo malo u istraživanje


ponedjeljak, 02.04.2007. u 20:45 ][ 5 ][ P ][ # ][ ^ ][


za ajschu: e ak se možeš malo strpit oko one geografije. pokušat ću što prije, nije to laka tema. otići ću do sveučilišne knjižnice pa bi tamo sigurno trebalo biti nečeg. nadam se da već imaš barem nešto na tu temu. sretno!

ponedjeljak, 26.03.2007. u 10:35 ][ 44 ][ P ][ # ][ ^ ][


Neki odgovori za maturu koji fale i koje je trebalo nadopuniti


MIROSLAV KRLEŽA – PROZNO STVARALAŠTVO (Povratak Filipa Latinovicza)

Prozno stvaralaštvo Miroslava Krleže obuhvaća romane i novele- Banket u Blitvi, zastave, Na rubu pameti, Povratak F. L.; zbirka ratnih novela Hrvatski bog Mars, Novele
- Povratak Filipa Latinovicza ( 1932.) je prvi moderni roman u hrvatskoj književnosti, po strukturi vrlo kompleksan i složen, bez klasične kompozicije i razgranate fabule.
- Radnja romana odnosi se na razdoblje između1920. do 1930. Vremenski sam roman obuhvaća nekoliko mjeseci: proljeće, ljeto, jesen
- Osnovni motiv je motiv povrataka i svemu što se u romanu dogodilo, njegova je posljedica. Pitanja koja su vezana uz glavni lik – Filipa Latinovitcza su:
a) pitanje identiteta: Filip je dijete trafikantice Regine i nepoznata oca, on najprije misli biskupa, kasnije se otkriva plemića Liepacha. Majka se trudila da se Filip ne razlikuje od ostale djece, ali samo po vanjskim osobinama – izgledom, ali u njenom odnosu prema njemu nedostajalo je topline i iskrenosti. Nakon što je majci ukrao novac kako bi ga potrošio u javnoj kući, njezina su vrata za njega ostala zauvijek zatvorena. Filip odlazi i vraća se nakon 23 godine, a između njega i majke ništa se nije izmijenilo. Oni su i dalje stranci. Ona bi htjela biti bliža sa sinom, ali napor je uzaludan. Svoje viđenje majke kao bludne stare žene Filip otkriva slikajući njezin portret – preko slike izražava svoj pravi odnos prema njoj. Odsutnost obiteljske topline uvjetovalo je : a) Filipovu preranu zrelost, b) neuravnoteženost, c) iskompleksiranost
b) pitanje pripadnosti društvu: Filip ne osjeća pripadnost hrvatskom društvu. To najbolje potvrđuje njegovo viđenje Jože Podravca –simbol stoljetne hrvatske zaostalosti. Filip je dalek i od najnižeg sloja koji predstavlja Joža Podravac i od najvišeg koje okružuje njegovu majku ( za njega su oni maske koje žive u prošlosti i pričaju o ispraznim stvarima ). Filip želi osjetiti podlogu, želi se osjećati «doma» ali ta je njegova želja neostvariva jer on je čovjek bez nacionalnog i obiteljskog uporišta
c) pitanje umjetnosti: umjetnost je za Filipa:
· viši smisao života
· jedina mogućnost da se u građanskom društvu prevlada ono što čovjeka udaljava od njegove prirode, jedna od najvažnijih vrijednosti u životu
· to je jedina čistoća u životinjstvu oko nas

Filip je ekspresionistički slikar, opsjednut mislima kako izraziti svoju ekspresiju. Filip stvarnost doživljava kroz boje, zvukove i osnovna mu je želja naslikati množinu svojih osjetila ( zvuk, miris, boju). Neke motive zato i ne može naslikati.
d) ljubav: Bobočka je simbol tjelesnog, nagonskog i na trenutak se čini kako bi možda mogla «spasiti» Filipa, ali ona je već upletena u mrežu svog odnosa s Baločanskim, propalim advokatom koji je na kraju zbog ljubomore ubija ( pregriza joj grkljan). Tako je na kraju romana krug zatvoren i Filip je opet na početku možda s još dubljim kompleksima neko prije.
e) stil: roman pripada monološko – asocijativnom tipu proze, ali jednim svojim dijelom pripada i romanima izričaja odnosno romanu – eseju jer cijeli fragmenti teksta i nisu nego eseji o umjetnosti i slikarstvu


MIROSLAV KRLEŽA – dramsko stvaralaštvo (Gospoda Glembajevi)

Dramsko stvaralaštvo M. Krleže dijeli se u tri faze:
a) prvi dramski ciklus pod imenom Legende, od 1914. do 1922. čine drame: Legenda, Maskarata, Kraljevo, Kristofor Kolumbo ; Michelangelo Bounarotti, Adam i Eva. U ovim dramama Krleža rješava neka opća pitanja sudbine čovjeka i čovječanstva. Ove drame sadrže ekspresionalne stilske karakteristike.
b) drugi dramski ciklus – ratna tematika čine drame: Golgota, Galicija (kasnije U logoru), Vučjak. Iako zadržavaju neke ekspresionističke karakteristike Krleža stilski ide dalje i uvodi realističko – psihološku karakterizaciju.
c) treći dramski ciklus: Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda,( 30-ih god. 20. st.) . To je najbolji i najsnažniji dramski opus, ispunjen psihološkom motivacijom i psihološku analizu likova. Dramski sukob ne postoji toliko u međusobnim odnosima, koliko unutar njih samih.


Gospoda Glembajevi -:
- napisani 1928.
- drama u 3 čina:
a) u prvom činu- sukob Leona s glembajevskom okolinom
b) u drugom činu: sukob Leona i oca Ignjata, Glembajeva smrt
c) u trećem činu: Leone- barunica Castelli – Beatrice; baruničina smrt


Glembajevi su bogata patricijska zagrebačka obitelj u čijem životu postoji dvojnost između:

PRIVIDA SUŠTINE ISTINA
- bogatstvo - lažljivci - potvrđena i u Barboczy legendi
- ljepota > LAŽ - kradljivci > - Leone je ubojica, Glembaj je varalica
- moć - ubojice Charlotte je bludnica i ubojica
- sreća

Rasipništvo, ludilo, ubojstva i samoubojstva rješenja su u svim glembajevskim krizama.
Početak i završetak: drama počinje Leonovom replikom: «Mutno je se to u nama, draga moja Beatrice, nevjerojatno mutno.» na kraju će se potvrditi da se niti Leone, iako to želi, ne može suprotstaviti glembajevština.
Leone – Ignjat: sin i otac su različiti: Ignjat je poslovan i racionalan bankar, predstavnik građanstva koji uživa u gomilanju i konformu, čovjek kojemu je novac mjerilo svih vrijednosti, preduvjet čovjekove sreće. On je nezainteresiran za Leonovo slikarstvo, smatra ga bezvrijednim kao i Leonov poziv, a Leonu je kao umjetniku stran materijalizam, a mržnja se pojavljuje i zbog Ignjatovog odnosa prema Leonovoj majci.
Svoju viziju oca Leone prikazuje crtajući očevu posmrtnu masku koju, nažalost svih nazočnik uništava jer nije prikazao kako treba donju čeljust koja je za njega materijalno obilježje glembajevštine, toliko bitne u viziji očeva lika.
Leone je srušio očevu iluziju sretnog braka ( koja se temeljila na vjerovanju da ga Charlotte voli) razotkrivajući njezin preljub sa Silberbranton i s njim, što je početak Glembajeva kraja.
Beatrice i barunica Castelli: njih dvije su dva potpuno različita ženska lika. Beatrice je oličenje duhovnoga, lijepoga i profinjenoga, a barunica predstavlja nagonsko – animalno u ženi što je Leone odbacio i na kraju ubio. Barunica se pokušavala približiti Leonu govoreći mu da ne skriva razlog svoje udaje za Ignjata – novac. Međutim telefonski poziv ruši tu njenu iluziju bogatstva, shvaća da je prevarena i pokazuje svoje pravo lice. Ona govori Leonu što misli i konstatira istinitost Barboczy legendu ( da su Glembajevi lažljivci, kradljivci i ubojice )



VLADIMIR NAZOR

- 1876., Postire – 1949. Zagreb
- pjesnik, pripovjedač, romanopisac, feljtonist, esejist, putopisac
- stvara skoro 50 godina i prolazi više faza tijekom stvaralaštva
- javlja se u razdoblju moderne, no već tada odudara od tipičnih modernističkih krugova
- pisao i dijalektalnu poeziju – Seh duš den, Galiotova pesen itd.
- u razdoblju moderne do 1916. godine, on će ostvariti tri vidljiva poetska kruga: aktivistički ( poganski, kako ga je sam nazvao), nacionalni ( Zvonimirova lađa, Hrvatski kraljevi i dr. u kojima Nazor pjesnički oblikuje povijest hrvatske vladarske dinastije, slavi snagu naroda i prirode te veliča rad i narodnu predaju) i intimistički
- poezija: Slavenske legende, Živana, Pjesme naroda hrvatskoga, Intima, Medvjed Brundo itd.
- pripovijetke i romani: Krvava košulja, Krvavi dani, Voda, Veli Jože, Pastir Loda itd.
- članci i eseji: O hrvatskom jedanestercu itd.


ANTUN GUSTAV MATOŠ
- rođen u Tovarniku 1873., umire 1914.
- Matoševom smrću završava razdoblje hrvatske moderne
- Bio je pjesnik, novelist, kritičar, putopisac
- Najistaknutiji pjesnik hrvatske moderne
- Poezijom se javlja 1906., napisao oko 80 – tak pjesama
- Započeo dijalektalnu poeziju u 20. st. , na kajkavskom
- Poznate pjesme: Notturno, Utjeha kos4, 1909., samotna ljubav, Jesenje veče, Maćuhice, Srodnost itd.
- Cjelokupnim svojim djelom vezan i za tradiciju i za smjela traženja u književnoj tematici i stilskom izražavanju, a ponajprije u shvaćanju umjetnosti kao specifičnog, autonomnog izraza ljudskog duha.
- Motivi u poeziji: ljubavni, intimni, domoljubni, pejzažni
- Baudelaire mu je bio uzor
- Jesnje veče: sonet, u njemu Matoš iznosi sliku atmosfere u prirodi: jesenje sivilo, tmurni oblaci, blatnjava jesenja rijeka, magla koja skriva kućice i toranj, sunce na zalasku, vrbe i vrane
- U trećoj strofi povezuje taj sumorni jesenji krajolik s ljudskim nemirima. Upravo taj ljudski nemir pokazuje da je čovjek tu, da je cijeli taj pejzaž uznemirio pjesnika i dao mu priliku da konkretizira doživljaj svojih nemira
- U četvrtoj strofi javlja se motiv jablana koji se gordo suprotstavlja bezdanu svemira te u prostoru smrti i umiranja uvjerava da je život moguć. Jablanom možemo smatrati i izdvojenog pojedinca, pjesnika koji u sveopćem ništavilu govori o životu.

VJENCESLAV NOVAK Posljednji Stipančići – likovi, sredina, tematika djela


Pisac hrvatskog realizma, rođen je 1859. godine u Senju. Pučku školu i dva razreda gimnazije završio je u Senju. Pet godina je bio učitelj u Senju, a tri je godine bio na konzervatoriju u Pragu. Napisao je sedam romana i oko stotinu pripovjedaka. Prvu knjigu pripovijesti pod nazivom "Pavao Šegota" (1888.) u Zagrebu. Djela su mu većinom prožeta senjskim krajem, životom u Senju u kojem se isprepliću prkos, ponos, poniznost, ogorčenost i širina itd. Umro je 1905. bolestan i skrhan teškim životom. Djela:
Podgorske pripovijetke, Pavao Šegota, Posljednji Stipančići, Zapreke i dr.

Posljednji Stipančići – roman
Roman je realistička slika propasti ugledne patricijske obitelji sredinom 19.st. Članovi te obitelji su autoritarni otac Ante, patrijahalna i požrtvovana majka Valpurga te njihova djeca, rastrošni i nemoralni sin Juraj i nesretna kći Lucija. Uz opsežnu i uvjerljivu sliku života obitelji Stipančić, novak daje i prikaz buđenja nacionalnog zanosa u Senju, političke spletke i borbu za vlast. No osnovnu ideju (propast obitelji) pisac prati pravom realističkom objektivnom metodom, do detalja slikajući njihove sudbine, njihove društvene, humane i psihološke kvalitete. Najvjernije su prikazani otac i kći – žrtva i stradalnik, tiranin Ante Stipančić i nesretna kći Lucija.

Tema: propast jedne patricijske obitelji, društveni, ekonomski, moralni i psihološki razlozi propasti Stipančića

Vrsta romana: obiteljski, socijalni, povijesni, psihološki
Društveni položaj obitelji Stipančić:
- patricijska obitelj ( patricij- pripadnik gradske aristokracije)
- u romanu pratimo prodor ilirskih ideja u Senj te nastojanje Ante Stipančića da stekne neke političke položaje kako bi njegov sin Juraj nakon završetka školovanja lakše napredovao.

Razlozi propasti Stipančićevih:
- društveni: gleda se samo na osobnu korist (Ante Stipančić želi se domoći neki društvenih i političkih funkcija kako bi sinu pomogao); odnarođenost (primjer Jurja)
- ekonomski: ne rade, nego samo troše ono što su naslijedili; neracionalno trošenje
- etički: prevrtljivost, pokvarenost, sebičnost, bez osjećaja za obitelj i za narod
- kulturni: odgoj, školovanje


Likovi:

Ante Stipančić: oličenje čovjeka koji stradava zbog čvrstog vjerovanja u izuzetnost vlastite ličnosti. Život završava teškim razočarenjem, povukavši za sobom u ponor sve što je živeći dotakao: obitelj, imanje i ugled vlastitog imena.

Valpurga Stipančić : bespomoćnost žene u strogoj hijerarhiji patrijahalnog društva učinila ju je bespogovornim izvršiteljem volje svoga tiranskog muža i gospodara. Lucija Stipančić: žudila je za običnom ljudskom srećom; žrtva bolesne podijeljenosti svijeta A. Stipančića; ona ne traži ništa osim prava svakog ljudskog bića na život.

Juraj Stipančić : najtragičnija je ličnost očeve zablude, emocionalna oštećenost koju je stekao živeći u izoliranosti izazvanoj očevom bolesno idejom o njegovoj predodređenosti za velika djela, nije ga spriječila da spozna tragičnost vlastitog postojanja, ali ni da bešćutno uništi maku i sestru do kraja.


SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ (1865.-1908.)- stvaralaštvo, Mojsije

- rodio se u Senju, umro u Sarajevu
- zbog sukoba s vlašću protjeran iz Hrvatske, radi kao učitelj u Bosni

- jedini pjesnik među piscima hrvatskog realizma
- tematika stvaralaštva: domoljubna, socijalna, refleksivna, religiozna
- zbirke: Bugarkinje, Izabrane pjesme, Trzaji, Pjesme,
- MOJSIJE:
- Pjesma započinje Mojsijevim obraćanjem Jahvi s molbom da izvede njegov narod iz ropstva u obećanu zemlju Hanan.
- a) refleksivna lirska pjesma
- b) Mojsije- biblijski lik
a) Kranjčević preko ovog lika razmišlja o odnosu pojedinca (idealist, hrabar, uporan, pobožan,) i kolektiva (materijalist, uljuljan u lagodni život i zadovoljan neslobodom)
b) Pitanje o pravu izdvojenog pojedinca da kolektivu nametne svoj ideal
c) suprotstavljanje triju svjetonazora: Jahvin, Mojsijev, svjetonazor naroda

Jahve- u njegovim su očima svi jednaki; pomaže Mojsiju ali ga upozorava»Mrijeti ti ćeš kada počneš sam
stil: biblijska uzvišenost, arhaizmi, aforističnost stiha



PROTOREALIZAM – značajke, A. Šenoa (Prijan Lovro ili Zlatarevo zlato)


Razdoblje hrvatske književnosti od 1853. do 1881. naziva se protorealizam ili predrealizam. Razdoblje od 1860. do 1881. Šenoinim dobom. Već samo ime ovog razdoblja govori o njegovoj osnovnoj karakteristici: napušta se romantičarska sentimentalnost te se nastoje prikazati društveni odnosi čime se utire put realizmu.

AUGUST ŠENOA- najznačajniji pisac tog razdoblja
-uređuje časopis Vijenac od 1874.
-Naša književnost, programski članak
stvara čitalačku publiku, približio književnost običnom puku
- uvodi realistične elemente u hrvatsku književnost
- Zlatarevo zlato- prvi roman novije hrvatske književnosti (1871.). Ima 26 poglavlja: prvo poglavlje daje opći uvid i naznake zapleta, drugo započinje povijesnu fabulu, a treće ljubavnu. One se prepleću do polovice romana tj.13. poglavlja u kojem se prikazuju igre oko novog hrvatskog bana i pokušaj spašavanja hrvatske državnosti. Potom ljubavna fabula kreće nizbrdo sve do 21. poglavlja u kojem Dora umire od podmetnutog otrova. Rasplet, odnosno sudbine drugih likova rješavaju se u posljednjih pet poglavlja. To je povijesni roman čija se radnja događa u Zagrebu u 16. st. Radnja je oblikovana kroz dvije fabule: povijesnu koju čini sukob feudalca Stjepka Gregorjanca s građanima Zagreba i ljubavnu koju čini nesretna ljubav Dore Krupićeve, kćeri zlatara Krupića i sina Stjepka Gregorjanca, Pavla. Protiv njih spletkare Grga Čokolin koji želi Doru za sebe i Klara Gruberova, vlasnica samoborskog dvorca koja je zaljubljena u Pavla. Grga Čokolin otruje Doru, a Pavle pogine kao junak u borbi protiv Turaka
( stilska obilježja: romantičarska u oblikovanju ljubavne priče, oblikovanje likova, pisanje iz perspektive objektivnog pripovjedača – elementi realizma)
- Ostali romani: Seljačka buna, Čuvaj se senjske ruke, Diogenes, kletva(nedovršen)
- Pripovijetke: Prijan lovro, prosjak Luka, Karanfil s pjesnikova groba, Branka itd.
- povjestice(epsko-lirsko-dramske-posebna vrsta epske pjesme: tematika iz hrvatske prošlosti): Propast venecije, Kugina kuća, Smrt petra Svačića, Kameni svatovi itd.
- feljtoni: Zagrebulje itd.
- Komedija: Ljubica

Prijan Lovro

Prijan Lovro je kraća pripovijest, u formi nešto duže novele.
Likovi su stvarni i proizlaze iz Šenoina života. Naime pouzdano se zna da je Lovro postojao i bio Šenoin prijatelj u Pragu.
Uloga piščeva lika u pripovijesti je vrlo značajna jer je, na taj način, autor mogao sudjelovati u građi te pripovijetke. U ono doba vladalo je uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut, te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske književnosti.
Šenoa kritizira situaciju u kojoj se hrvatski jezik zapostavlja u korist
njemačkog, francuskog i talijanskog.
Lovro je mladić čije neprilike potiču iz životnih činjenica. On nema sredstava za školovanje, mora primati kojekakve službe jer je siromah; plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je seljak, u nevolji se želi oženiti bogatom djevojkom, te ga zbog toga optužuju za pohlepnika, a on se ubije.
Šenoa je fabulu gradio na psiho-socijalnim kontrastima. Glavni kontrast je želja - mogućnost, a sporedni su grad - selo, duhovno - svjetovno, moć, bogatstvo - siromaštvo.
Tema ovog djela je težnja čovjeka da se iz primitivne, seoske sredine uzdigne do ravnopravnog građana.


STANKO VRAZ
Rodio se u Cerovcu u seljačkoj obitelji, završio je gimnaziju, studirao filozofiju i započeo studij prava, bavio se književnošću i učenjem jezika, pokrenuo časopis „Kolo“ 1942 zajedno sa Rakovcem i Vukotinovićem, tajnik Matice hrvatske, prvi pisac u hrvatskoj književnosti kojemu je književnost bila jedino zanimanje, zaljubio se na prvi pogled u Samoborčanku Ljubicu Cantilly, koja gaje nadahnula za pjesničku zbirku «Đulabije». Ona je bila boležljiva i umrla je malada te nikada nije uzvratila ljubav Vrazu. Bavio se sakupljanjem narodnih pjesama a često ih je i prerađivao, najznačajnije zbirke su „Gusle i tambure“ i „glasi iz dubrave žeravinske“. 1939. objavio je prvu književnu kritiku u Hrvatskoj književnosti pod nazivom „Kritičeski pregled“. Vraz nikada nije naučio u potpunosti hrvatski jezik, a uzor mu je bio Ivan Gundulić

Đulabije
- mirisna crvena jabuka, prvi hrvatski kanconijer, posvećen je Ljubici (Petrarka)
- tema: ljubav prema domovini i ljubav prema ženi
- stih: krakovjak- 8 šesteraca u 2 katrene, utjecaj poljske narodne pjesme
- romantičarska i nesretna ljubav; motiv prirode vezan je za ljepotu žene; ljubav prema domovini
KOMPOZICIJA – sastoji se od četiri djela: 1. i 2. dio su nastali za Ljubičina života a 3. i 4. nakon njezine smrti
- svaku je svoju zbirku posvetio svojoj ljubavi Ljubici i svojoj domovini


Andrija Kačić Miošić otkriva narodnu povijest u djelu Razgovor ugodni naroda slovinskoga poznatiju kao PISMARICU- u kojoj je Kačić kao pravi prosvjetitelj želio sačuvati sjećanje na nacionalnu povijest. Pjesme su napisane narodnim epskim desetercem, a pjeva ih narodni pjevač. Djelo je podijeljeno na dva dijela: prvi je zbirka poučnih uputa za kršćanski život, a drugi je u obliku kronike opisuje događaje iz svjetske i hrvatske povijesti ( biblijski događaji, povijest Skandinavije, Gota, Diokleocijanovo doba itd., ali najviše govori o povijesti Dalmacije.

Matija Antun Reljković želi unaprijediti život slavonaca svojim djelom Satir iliti divlji čovik: to je epski spjev ispjevan ikavskom štokavicom i epskim desetercima, podijeljen u dva dijela- u prvom dijelu govori o lijepoti Slavonije, zatim opisuje razdoblje turske vlasti kritizirajući Slavonce zbog mnogih predrasuda i loših običaja; u drugom dijelu Slavonac uvjerava Satira da je prihvatio njegove savjete (satir= pripovjedač)


IVAN (DŽIVO) GUNDULIĆ- književno stvaralaštvo, značaj

- piše po uzoru na Torquatta Tassa, pripada dubrovačkom baroknom krugu
- rođen je 1589. u Dubrovniku, a umro 1638.
- predstavnik je plemstva, školovao se kod Isusovaca (Camilo Camili mu je bio učitelj)
- započeo je pisanjem ljubavne poezije koju je kasnije spalio
- Djela: mitološke drame: Arijadna, Prozorpina ugrabljena, Dijana, Armida
religiozna poema: Suze sina razmetnoga
prepjev sedam psalama: Pjesni pokorni kralja Davida
pastorala: Dubravka
ep: Osman- Gundulićevo životno djelo


Dubravka
- to je alegorijska pastorala – melodrama u 3 čina, započinje invokacijom
- mjesto radnje: Dubrovnik (Dubrava), događa se u idealnoj utopijskoj zemlji u kojoj žive pastiri i pastirice. Radnja se odvija na dan Sv. Vlaha
- tema: hvalospjev dubrovačkoj slobodi
- likovi: Dubravka- je najljepša pastirica. Od malih nogu voli Miljenka i obećana mu je. U djelu je simbol vlasti i slobode. Ona je idealizirani lik-vila. U djelu nema glavnu ulogu, ali se sva radnja okreće oko nje.
Miljenko- je najljepši među pastirima i simbol je dubrovačkog plemstva. On je hrabar i pravedan, bori se za ljubav svoje voljene i plače radi nje. Čim je saznao da je njezina ruka dana Grdnu poželio se osvetiti. Osjećao se jadnim, potištenim, mislio je da je zlo pobijedilo, ali nije bilo tako, na kraju je ipak dobio svoju Dubravku.
Grdan- ružan i star, ali veoma bogat. Ne zaslužuje Dubravku, željan je vlasti, voli zapovijedati, zao je. Podmitio je suce samo da bi se domogao lijepe Dubravke, pohlepan je. U djelu ima ulogu intriganta ili spletkara koji isprepliće radnju i čini je zanimljivijom.
- Dubravka je prvi put prikazana u Dubrovniku 1628. i ima alegorijsko značenje. Dubravka je simbol dubrovačke slobode i vlasti, Miljenko simbol plemstva, a Grdan simbolizira obogaćen sloj dubrovačkih građana. Starac Ljubdrag je nosilac Gundićeve filozofije, pogleda na državu i društvo.

Osman
Ó ep u 20 pjevanja
Ó tu Gundulić prikazuje bitku kod Hodirna i Osmanovu pogiblju, te konačnu propast turske moći
Ó nedostaje XIV. I XV. pjevanje, samo Ivan Mažuranić uspio je nadopuniti XIV. i XV. pjevanje
- inspiracija: poraz Turaka 1621. kod Hoćima od strane poljskog kraljevića Vladislava, simbolično predstavlja pobjedu cijele kršćanske zajednice
TEMA: rat protiv Turaka
Ó borba između dobra i zla ( kršćanstva i islama)
Ó barokni elementi vjerska tematika, prolaznosti, kontrasti: nebo Ó zemlja život – smrt ljubav Ó mržnja, sloboda Ó ropstvo
Ó petrarkistički elementi : opisuje ljepotu žene
Ó mnoštvo epiteta, metafora
Ó abab -ukrštena rima, stihovi osmerci ( 4 stiha, 4 osmerca)
Ó miješanje štokavskog i čakavskog narječja 17. st
Ó ponavljanje, pesimizam
Ó povijesni i kršćanski moralistički ep
Ó list Osmana predstavlja čovjeka koji je uzvišen nad drugim ljudima, pokušavao se izjednačiti sa Bogom
- Olimp – velike se stvari gube jer nema nikoga da o njima piše
- želja roditelja i djevojaka za slobodom
- prva dva pjevanja imaju filozofski karakter
- Lucifer: kralj pakla
- po Gundulićevoj ideji takav čovjek mora stradati
- Osman je prikazan kao pojedinac (težnjama, svojim shvačanjem, moralan, unutrašnjem borbama)
- pjesnička kvaliteta, bogati i čist jezik
- Judita = uzoran renesansni ep , Osman - uzoran barokni ep
- U svoje doba Osman nije tiskan, ali ipak je to djelo bio najčitaniji tekst starog Dubrovnika
- ukrasni epiteti
- antiteze: Osman – Vladislav, Krunoslava – Sokolica
- razlike sadašnjost – prošlost, život – smrt
LIKOVI:
Ali-paša nije povijesna ličnost, Gundulić u Osmanu detaljno opisuje njegov put preko prošlogodišnjeg bojišta (za sklapanje mira) taj mir je u stvarnosti sklopljen nakon Osmanove smrti
Kaziar aga - nadstojnik za sultanova harema, on u epu putuje na Balkan da traži ljepotice za sultanov harem, on u epu provodi otmicu Sunčanice i susreće jednom Sokolicu
Sokolica - romantična bojnica, zaljubljena je u Osmana, začarala je čak Vladislava svojom ljepotom, kupanje njenih bojnica je značajan prizor u Osmanu


IVAN MAŽURANIĆ, Smrt Smail-age Čengića
Rođen 1814. u Novom Vinodolskom, a umire 1890 u Zagrebu. Bio je pjesnik, jezikoslovac i hrvatski ban. Bio je službenik u Karlovcu, vrhovni odvjetnik, kancelar, predstavnik hrvatskog sabora. 1873 postaje prvi hrvatski ban pučanin. Prva hrvatska pjesma „Primorac Danici“. 1846 „Smrt Smail-age Čengića“ njegovo najveće djelo. 1844. godine nadopunio je 14. i 15. pjevnaje Gundulićeva „Osmana“

Smrt Smail-age Čengića
- umjetnički najzrelije djelo razdoblja ilirskog preporoda
- objavljen je 1846. a nastao je na temelju istinitog događaja iz 1840. (godina smrti Smail-age)
- koristio je podatke iz putopisa svog brata Matije „Pogled u Bosnu“
- to je priča koju je čuo od jednog Crnogorca
- stil je aforističan, jezik hrvatski (štokavski), ima puno turcizama i arhaizama
- kompozicija: Agovanje, Noćnik, Četa, Harač i Kob
Agovanje
- aga-gospodar, niži turski plemić
- mjesto i vrijeme radnje: Stolac, 1840.
- tema: sukob Turaka i Crnogoraca, sukob vjera, borba dobra i zla
- ep započinje invokacijom „sluge zove Smail-aga“
- likovi:
Smail-aga – turski feudalac, vjeruje i sebe zbog svoje snage i zbog toga što ga sluge poštuju – u tome je njegova moć, ohol, samouvjeren, moćan, javlja se gradacija njegovih osjećaja, siguran u sebe, vjeruje u Tursku nadmoć nad Crnogorcima, javlja se osjećaj straha, u njemu se javlja sukob osjećaja, sukob sa samim sobom
Turci – sluge, odani svom gospodaru Smail-agu, ne razmišljaju svojom glavom, uživaju u mučenju kršćana i starog Duraka
Crnogorci – predstavljaju kršćane, vrlo su hrabri i odani svom narodu
Durak – poturica, Crnogorac koji je prihvatio Tursku vjeru – islam, bio je nesiguran u moć i vlast Smail-age zbog toga što je bio svjestan snage Crnogoraca. Umro je moleći za milost na turskom jeziku
Noćnik
- noćni putnik Novica
- započinje opisom noćnog pejzaža
- Novica odlazi iz tabora Smail-age u želji da se priključi Crnogorcima kako bi se zajedno s njima osvetio Agi, putuje noću
- noći putuje a danju se skriva, boji se i Crnogoraca i Turaka
- opis osjećaja straha, opis pejzaža – romantični elementi
- Novica je vođen individualnom željom da se osveti
- dolazi do Cetinje, obraća se stražarima i traži pomoć, Novica laže stražaru – cilj mu je da bez posljedica pristupi Crnogorcima

Četa
- započinje veličanjem čete, isticanje njihove hrabrosti i junaštva
- mjesto radnje na Cetinju Crne Gore
- četa se sastoji od 100 hrabrih junaka
- osnovni motivi slobode i vjere
- putuju noću a danju spavaju, u četi vlada disciplina i jedinstvo, četa u tišini odmara na rijeci Morači, - dolazi svećenik i slijedi njegov monolog u kom ističe važnost te zemlje: „Djeco moja, hrabri zatočnici, vas je ova zemlja porodila, krševita ali vama zlatna, djedi vaši rodiše se tudjer, oci vaši rodiše se tudjer, i vi isti rodiše se tudjer, za vas ljepše u životu nema“
- domoljubni moment, ističe pravo na borbu za slobodu, blagoslivlja ih
- ističe se nebriga zapada za njihovim mukama, problemima sa Turcima – svećenikova kritika upućena zapadnom svijetu koji nema razumijevanja za Crnogorce
- završni dio monologa: svećenik poziva četu na ispovijed
- slijedi dolazak Novice u trenutku mira i tišine, njegovo pokrštavanja, prihvaća staru vjeru – kršćanstvo, prihvaća dio čete i priključuje im se svećenik, blagoslivlja četu i kreću u boj

Harač
- harač - porez
- mjesto radnje: Gacko polje
- Smail-aga kupi harač
- raja je siromašna, nemaju kruha a pogotovo novac ili zlato
- mučenje raje – koristi gradaciju u opisu mučenja, ubijali su ih, nabijali na kolac, vezivali konjima za rep i vukli ih,
- sastanak u šatoru i večera, sluša Baukovu pjesmu o Rizva-agi koji nije mogao pokupiti harač kao on
- gradacija – opis noć, sve je crno, jednolično, tamno, javlja se i vjetar, sijeva, grmi, najavljuje oluju, tragičan događaj, dolazi četa, nastaje panika, Smail-aga traži konja i želi pobjeći ali ne uspijeva – kukavica, želi napustiti svoju vojsku, misli samo na sebe, Smail-aga je ubijen ( ubio ga Mirko) ,pristupa mu Novica u želji da se osveti agi da mu odreže glavu ali i on sam pogiba
- pobjeda i trijumf Crnogoraca
- osnovna razlika našeg u odnosu na europski romantizam je snaga kolektiva, zajedništvo, a ne pojedinac
Kob
- kob - sudbina
- lutka u liku Smail-age odjevena u svečanu odjeću
- na svaki se trzaj klanja – riječ je o ismijavanju – ironiji
- klanja se prema zapadu, pobjeda kršćanstva nad islamom


Antun Branko Šimić: glavni je predstavnik i najznačajniji pjesnik ekspresionističke faze hrvatske književnosti. Objavio je jednu zbirku pjesama 1920. preobraženja. U kojoj progovara na posve originalan način uvevši u hrvatsku književnost slobodan stih, izostavljajući interpunkciju dajući i vizualnu snagu svojim lirskim motivima. Neobično sažetim izrazom progovorio je o ljubavi, smrti, pobunivši se protiv neizbježnosti prolaznosti koju shvaća kao nepravdu u najširem smislu. Ostale teme koje ga zaokupljaju su teme o ljudskom tijelu i socijalna tematika (ciklus o siromasima). Bio je i književni kritičar i urednik časopisa «Vijavica», «Književnik», «Juriš».
Antologijske pjesme su mu : Pjesnici, Opomena, Moja preobraženja, Smrt, Povratak, Siromasi koji jedu od podne do podne i dr.


STVARALAŠTVO TINA UJEVIĆA

- rođen u Vrgorcu 1891., umro u zagrebu 1955.
- hrvatski Baudelaire, prokleti pjesnik
- faze stvaralaštva: splitsko-zagrebačka, beogradska, pariška, splitsko-zagrebačka
- piše poeziju i esejistiku, prevodi
- zbirke: Auto na korzu, Kolajna, Žedan kamen na studencu, Lelek sebra
- u zbirci Kolajna pjeva o ljubavi prema imaginarnoj ženi, u formi klasičnog stiha, s elementima trubadursko – renesansnih ugođaja
- Lelek sebra- refleksijama progovara o svojim unutarnjim stanjima
- Auto na korzu, ojađeno zvono- napušta pesimistički odnos prema svijetu
- Antologijske pjesme: Notturno, Visoki jablani, Svakidašnja jadikovka, Pobratimstvo lica u svemiru
- Svakidašnja jadikovka: na početku se javlja motiv starmladosti ( uveo ga je Baudelaire ), ovaj se motiv odnosi na starost duše, a mladost tijela. S tim je povezan osjećaj slabosti, nemoći i očaja.
- U pjesmi postoje dva obraćanja bogu koja su ispunjena pjesnikovim porukama i prijekorom- obećanja u djetinjstvu u odnosu na ljepotu života koji je ispred nas. Drugo obraćanje započinje riječima «O Bože žeže tvoja rije» iskazivanje jačine pjesnikove ogorčenosti. Bog mu je obećao i ljubav i pobjedu i slavu, a život je ispunjen patnjom, lutanjima, traženjima i usamljenošću. Reakcija na postojeće stanje je želja za krikom, ali ona se pretvara u pjesmu. Pjesnik vapi za radošću života i očekuje odgovor na svoja pitanja. Na kraju se ponavlja osnovni motiv što sugerira cikličnost – sve se ponavlja, jadikovka je vječna. Stih je osmerac, strofa tercin

Dobriša Cesarić ( 1902. – 1980. )
- tematika: novi, originalni sadržaji, prodirući duboko u riznicu svojih unutarnjih doživljaja, pjesnik svakodnevnih zbivanja, pjesnik grada, osjećaja prolaznosti i pritajene boli.
- Izraz: jednostavnost, lakoća ritma, dubina osjećaja, jednostavna metaforika, vezani stih
- zbirke: Pjesme, Moj prijatelju, , Slap, Svjetla za daljinom i dr.
- antologijske pjesme: Slap, Povratak, Oblak, Pjesma mrtvog pjesnika, Balada iz predgrađa i dr.
- Povratak: u ovoj pjesmi Cesarić iznosi misli o kružnom kretanju vremena i života, o mogućnosti da nakon smrti ( u nekom drugom životu) sretnemo one koje smo voljeli. Tragično je jedino to što se možda nećemo prepoznati. Govori o relativnosti ljudske spoznaje ( krhko je znanje ). Pjesma ima dosta poruka i misli ( refkelsivna i ljubavna pjesma )

Vesna Parun ( Zlarin, 1922.): suvremena hrvatska pjesnikinja ;prva zbirka 1947. Zore i vihori, tematika poezije: ljubavna, domoljubna, djetinjstvo. Antologijske pjesme Ti koja imaš nevinije ruke, Mati čovjekova

- Josip Pupačić ( 1928. – 1971. ): iskonska veza sa zavičajem jedna je od osnovnih pokretača njegove poezije. Pjesnikov doživljaj svijeta je panteistički: u gotovo svakom stihu osjeća se divljenje prema prirodi, začudnost pred njenim ljepotama i zagonetkama i potpuna stopljenost s njom. Međutim iza svega toga provlači se diskretna nota tragizma, egzistencijalne tjeskobe. Zbirke pjesama: Kiše pjevaju jablanima, Mladići, Cvijet izvan sebe, moj križ svejedno gori itd. Antologijske pjesme su: More, tri moja brata, oporuka, mladoj vrbi, moj križ svejedno gori itd.



HUMANIZAM I RENESANSA U EUROPI (trajanje, obilježja, latinizam, književni oblici, glavni pisci i djela)

predrenesansa od franc. RENAISSANCE-ponovo rođenje, preporod, ponovni procvat; «uvod», prethodnica renesanse.

humanizam-lat. HUMANUS- čovječan, ljudski
-kulturni pokret u Europi u 14. st., paralelno s predrenesansom
-promiče ovozemaljske ljudske vrijednosti
-uzori u antici, središte je Italija, motivi iz svijeta, latinizam

latinizam književno stvaralaštvo na lat. jeziku
-latinski jezik polako zamjenjuje narodni (talijanski)


humanizam
-do izražaja dolazi želja za spoznajom, ubrzan razvoj znanosti i tehnike, filozofije, otpor prema feudalizmu
-u središtu zanimanja je čovjek, te razvoj duševnih i tjelesnih svojstava
-Erazmo Roterdamski- najznačajniji znanstvenik i književnik humanizma
-trajanje: kraj 13. i 14. st.; humanus-čovječan, latinski jezik i narodni jezici
najznačajniji pisci su:
DANTE-«Božanstvena komedija»
PETRARCA-«Kanconijer»
BOCCACCIO-« Decameron »
-klasični književni oblici: epopeja, ekloga, elegija, satira, drama


predrenesansa
-traje do kraja 13. st.,14. st. i 15. st.
-značajke: pojava novog društvenog sloja-građanstvo, razvoj gradova, građanske klase i kapitalizma, stvaranje novih pogleda na svijet
-čovjek: aktivan, radoznao, želi uživati u ovozemaljskom životu, kritičan je
-književnost: svjetovne teme, čovjekovo duhovno oslobođenje, zanimanje za vlastiti unutarnji svijet, ljepotu prirode i ovozemaljski svijet

RENESANSA: franc. RENAISSANCE= ponovo rođenje, preporod
- kulturno povijesno razdoblje od kraja 14. st. do početka 17. st.
- nastaje u Italiji, a javila se po uzoru na antiku, onda se širi na Španjolsku, Francusku, Hrvatsku, Englesku, Njemačku, Austriju, Portugal, Mađarsku i Češku
- renesansni se pisci umjesto latinskim jezikom koriste narodnim, tako se javlja književnost na narodnom jeziku
- renesansa je primala stalne poticaje u ozračju velikih otkrića: putovanja Kolumba, Vasca de Game i Magellana, znanstvena i tehnička otkrića, Gutenbergov stroj za tiskanje (kojim književnost postaje dostupnija)
- ponovo se javljaju vrste: ep, lirska pjesma, satira epigram, životopisna i povijesna pripovijest, komedija, drama, poslanica, itd.
- tematika književnih djela tiče se svakidašnje čovjekove zbilje, ističe se tjelesna i duševna ljepota i snaga, radost ovozemaljskog življenja i čovjekova vječna nadanja u bolji svijet
- predstavnici: Ludovico Ariosto, Francois Robelais, Miguel Cervantes, William Shakespeare
- u renesansi se mijenja čovjekov način razmišljanja i javlja se zanimanje za ljepotu prirode i čovjekova unutrašnja proživljavanja; zanimanje za život općenito; pronalaženje uzora u antičkoj književnosti; promjena načina života i razmišljanja na koju utječe razvoj gradova, nastajanje građanske klase, nova znanstvena i geometrijska otkrića
- u renesansi su oblikovani svi glavni žanrovi:

lirika:
- osim petrarkističke lirike njeguje se i religiozna lirika
- pišu se poslanice, epitafi, posvetnice, idilična lirika
- uzore traže u antičkom pjesništvu
- pojava zabavne lirike i pokladne(maskirate)
- dominantan oblik je forma soneta, osim njega pišu se balade, kancone, ekologe, madrigali, ode
- većina pjesama posvećena je ženama(ljubavne pjesme)
- izvorište svemu je trubadurska lirika

epika:
- epovi, epski spjev
- kategorija uzvišena stila
- ep se razvio kao književna vrsta

dramske vrste:
- pisana je po uzoru na antičke pisce Plauta i Terencija i na antičku dramu
- promicala je pobjede novog mladog naraštaja
- najznačajniji dramatičar je engleski autor William Shakespeare- opisivao je duševna stanja svojih likova
- najznačajniji hrvatski komediograf je Marin Držić
- drama je bila podijeljena na: Commedia Erudita(učena komedija koja se prikazivala na dvoru) i Commedia dell' Arte(za puk, nema teksta-glumci improviziraju, a znaju samo osobine likova)

roman:
- dijeli se na:
1) viteški- srednjovjekovni tip romana, ističe se lik viteza lutalice
2) pikarski- razvio se u 15.st, glavni lik je čovjek iz puka- obično iz dna društvene ljestvice(seljak, prosjak) koji se bori za opstanak u životu i ima renesansne poglede na svijet
3) pastirski- idila, glavni lik pastir, to su ondašnji ljubavni romani, utemeljitelj je Jacopo Sannazzara

esej:
- uveo ga je u 16.st Francuz Michael Montaigne

HRVATSKA RENESANSNA KNJIŽEVNOST (vremensko određenje, gdje se odrazila, značajke, petrarkizam, predstavnici)
- vrijeme: vrhunac doseže u 16.stoljeću
- značajke: razvija se pod utjecajem talijanske književnosti u gradovima uz more: Dubrovniku, Zadru, Splitu, Šibeniku, Hvaru; vrhunska djela književnosti i umjetnosti nastaju u bogatom Dubrovniku koji je sačuvao slobodu i samostalnost
- predstavnici i djela:
a) lirika( Šiško Menčetić, Džore Držić, Hanibal Lucić, Mavro Vetranović- hrvatski petrarkisti
b) epika ( Marko Marulić, Judita (ep), Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje, Petar Zoranić, Planine (roman), Brne Karnautić, Vazetje sigeta grada, ep
c) drama ( Hanibal Lucić, Robinja (drama), Marin Držić, Dundo Maroje( komedija)


LJUBAVNA LIRIKA HRVATSKE RENESANSE
- naši renesansni pjesnici pisali su pod utjecajem Petrarkinog stvaralaštva, po uzoru na narodnu poeziju tkz. začinjavce i po uzoru na trubadursko stvaralaštvo
- najstariji stih naše renesansne poezije je dvostruko rimovani dvanaesterac (rimuje se nakon 6. i 12. sloga) zove se aleksandrinac
- prvi liričari pojavili su se u Dubrovniku- Šiško Menčetić, Džore Držić, Hanibal Lucić, Nikša Ranjina- njeguju ljubavnu poeziju u kojoj slave žensku ljepotu, iskazuju osjećaje i raspoloženja neuzvraćene ljubavi



GIOVANNI BOCCACCIO
- 1313.-1375., rodom iz Pariza, živio u Firenci
- talijanski pripovjedač i humanist
- ostavio je bogat književni opus i na latinskom i talijanskom
- njegove novele spadaju u tip uokvirene novele
- smatra se začetnikom novele

Decameron
- zbirka koja sadrži 100 novela uokvirenih pričom povezanih u jednu cjelinu
- pred bijegom od kuge koja je vladala 1348. 7 djevojaka i 3 mladića napuštaju Firencu i odlaze u prirodu gdje prikraćuju vrijeme pripovijedajući zanimljive priče, one su različite po duhu i sadržaju, najčešća tema im je tjelesna ljubav, izrugivanje ljudskoj gluposti i svakom, osobito ljudskom licemjerju. Svaki dan osim subote i nedjelje je svako od njih ispričao po jednu priču
- te novele su kasnije postale uzorom svim kasnijim novelistima
- 7 djevojaka- imena djevojka predstavljaju sabrane značajke Erosa (tjelesne ljubavi) kakvog je Boccaccio prikazao u svojim djelima
- javljaju se ljudi iz različitih slojeva društva
Svaki dan posvećen je jednoj temi:
1. DAN- nema određene teme
2. DAN- hirovi sreće
3. DAN- ostvarene pretežno ljubavne želje
4. DAN- tragične novele ljubavi i smrti
5. DAN- ljubavi koje završavaju sretno nakon mnogo nezgoda
6. DAN- posvećen brzim i duhovitim odgovorima
7. DAN- podvale spretnim ženama na račun glupih muževa
8. DAN- govori o šalama i podvalama u kojima stradavaju glupani
9. DAN- nema određenu temu
10. DAN- novele o velikim i plemenitim djelima

Karakteristike novele:
- Boccaccio je utemeljitelj novele
- piše ih na talijanskom jeziku s obilježjima usmenog pripovijedanja
- zanimljiva fabula, bez digresije i općih mjesta
- neočekivani zapleti, karakteristična je dvostruka poanta (druga izriče prvu)
- skladna kompozicija, jasan stil

Renesansna obilježja Boccacciovih novela:
- kritičnost
- teme i likovi iz svakidašnjeg života
- realističnost i uvjerljivost
- razotkrivanje ljudskih poroka
- slobodno prikazivanje životnih užitaka (hedonizam) i veličanje svega ljudskog, spontanog i prirodnog
- pohvala ljepoti prirode, snazi mladosti, čovjekovoj sposobnosti i snalažljivosti
- kritizira crkvene dostojanstvenike


KLASICIZAM I PROSVETITELJSTVO U EUROPI

- razdoblje od sredine 17. do kraja 18. st.
- PROSVJETLITI - naučiti nekoga, otvoriti mu oči klasično - uvijek vrijedno
- suprotstavljen kićenosti baroka i krajnostima rokokoa
- klasična estetika
- smirenost i dovršenost oblika; uzvišenost stila i jasnoća
- posredno nadahnuće u djelima starih Grka i Rimljana

barok: kićenost, bogata metaforika, pobožnost (religija, Biblija), filozofija religije
klasicizam: jasnoća stila, jednostavnost (savršenstvo forme(Aleksandrinac)), uzori iz antike, racionalizam
prosvjetiteljstvo- prosvjetiteljski pokret; prosvjećivanje naroda, filozofija zdrava razuma, filozofija u književnosti
predstavnici = Roussean, Diderot, Voltaier, Mantesquie

Francuska
- pravila su jako bitna za klasicizam, zasnivaju se na razumu
- nema velike zaljubljenosti, strasti, a ako i ima treba znati kako se ponašati u skladu s njima
- Rene Decartes najznačajniji predstavnik klasicizma „mislim dakle jesam“ (Cognoto ergo sum)
- Carlo Goldoni - Gostionicarka Mirandolina, reformator talijanskog kazališta (comedia dell arte), stalni likovi, improvizacija
- kazališna umjetnost u vrijeme baroka nije bila uzdignuta na umjetničku razinu

pravila
- istinitost (istinito je samo ono što možemo spoznati razumom)
- analitičnost (svaku teškoću da bi je mogli svladati moramo raščlaniti na jednostavnije dijelove)
- postupnost (od jednostavnog ka složenijima)
- ispravnost (ako je potpuno, i ako je ispravno onda smo riješili stvar)
- racionalnost, moralnost, didaktičnost - svako djelo nastalo u klasicizmu mora imati te elemente
- nema proze
- drama je osnovna
- likovi su većinom plemići, prinčevi, knezovi
- mora se poštovati trojedinstvo
- drama mora imati 5 činova (uvod, zaplet, peripetija, vrhunac, rasplet)
MORALNOST - uvijek se osuđuje zlo
DlDAKTIČNOST - poučnost koju izvlačimo iz radnje
- razum kontrolira strasti
- encikiopedije, cvijeta razvoj znanosti
- glazbenici - Mozart, Haydn, Beethoven
- književnici i njihova djela - Molier „Skrtac“, Voltaire „Candide“, Pierre Cornellie „Cid“
- tragikomedija
- tragično - Rodrigo ubije oca Himena
- komedija - nema tragičan završetak
- Ljubavni trokut - Himena, Rodrigo, Infantkinja
- Rodrigo mora obraniti očevu čast
- didaktičnost, moralnost, racionalnost
- osjećaji su potisnuti u drugi plan

JEAN RACINE – Fedra
- tragedija u 5 činova
- Fedra je žena atenskog kralja Tezeja, potajno zaljubljena u svog pastorka Hipolita
- tragičan lik, tragična krivnja, tragičan završetak, uzvišeni stil
- razum iznad svega, ali na kraju razum popušta
- tema: odnos ljubavi i mržnje


MOLIERE:
Pravo ime mu je Jean Bapitste Poquelin.

Škrtac
Komedija u 5 činova, nastala pod utjecajem Plautove Aulularije i likova škrtca iz francuskih farsi i comedie dell`arte.
Jezik i stil: komedija karaktera, intrige te društvena komedija. Likovi spletkare jedan protiv drugog.
Dijalog: razgovor Valera i Harpagona. Karakter: Harpagonov strah.
Tema:ismijavanje škrtosti, Harpagonova škrtost i njegov odnos s drugim ljudima
Mjesto radnje: Pariz-kuća bogatog i škrtog Harpagona
Vrijeme radnje: početak 18. st.
Likovi: Harpagon(bavi se lihvarstvom i time se i obogatio), Valere, Elise, Cleante, Mariane, Forsine, Le Flech i Jacques
Problemi: sukob generacija i težak položaj žene u ono doda (Elise mora sve slušati svoga oca)
Molierova kritika kroz ovo djelo: kritika pokvarenom lihvarskom društvu, kritika gubljenju plemenitosti zbog škrtosti. On osuđuje ponašanje i upozorava da škrtost kvari ljudski karakter!



18. HRVATSKA KNJIŽEVNOST PROSVJETITELJSTVA (značajke djela, M. A.
Reljković, A: K. Miošić)

· vrijeme: 18.st.
· značajke:
- moralno- didaktički karakter književnosti
- ističe se značenje prosvjete i kulture pa se i u književnim djelima osjećaju prosvjetiteljske namjere autora

· dvije su bitne odrednice u razvoju naše prosvjetiteljske književnosti: 1) regionalna obilježenost, 2) raznolikost stilova (poetika)
· predstavnici:
o Dalmacija: Filip Grabovac tužno pjeva o položaju Dalmacije u djelu Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga; Andrija Kačić Miošić otkriva narodnu povijest u djelu Razgovor ugodni naroda slovinskoga poznatiju kao PISMARICU- u kojoj je Kačić kao pravi prosvjetitelj želio sačuvati sjećanje na nacionalnu povijest. Pjesme su napisane narodnim epskim desetercem, a pjeva ih narodni pjevač. Djelo je podijeljeno na dva dijela: prvi je zbirka poučnih uputa za kršćanski život, a drugi je u obliku kronike opisuje događaje iz svjetske i hrvatske povijesti ( biblijski događaji, povijest Skandinavije, Gota, Diokleocijanovo doba itd., ali najviše govori o povijesti Dalmacije.
o Slavonija: Matija Antun Reljković želi unaprijediti život slavonaca svojim djelom Satir iliti divlji čovik: to je epski spjev ispjevan ikavskom štokavicom i epskim desetercima, podijeljen u dva dijela- u prvom dijelu govori o lijepoti Slavonije, zatim opisuje razdoblje turske vlasti kritizirajući Slavonce zbog mnogih predrasuda i loših običaja; u drugom dijelu Slavonac uvjerava Satira da je prihvatio njegove savjete (satir= pripovjedač)
o Sjeverna Hrvatska: kajkavske pjesmarice i drame, vrhunac komedije Tituša Brezovačkoga (Matijaš grabancijaš dijak, Diogeneš)



size=4>Lirika
lirika - književni rad koji je nastao u sjedinjenju glazbe, glume, govora i plesa, dolazi od grčke riječi lyra što znači žičani instrument

karakteristike - subjektivna, iznosi osjećaje, zasniva se na ritmu, odlikuje se kratkoćom vanjske forme, bogatstvu pjesničkih slika i motiva te uporabom stilskih sredstava

podjela lirike
1) prema sadržaju ili motivu
DOMOLJUBNE – A. Mihanović: Horvatska domovina
LJUBAVNE – J. Pupačić: Zaljubljen u ljubav
PEJZAŽNE – A. G. Matoš: Notturno
SOCIJALNE – D. Cesarić: Vagonaši
MISAONE / REFLEKSIVNE – D. Cesarić: Pjesma mrtvog pjesnika
RELIGIOZNE – N. Šop: Isus čita novine
2) prema tradiciji
DITIRAMB – pjesma u kojoj se slavi priroda i život (V. Nazor: Cvrčak)
HIMNA – pjesma posvećena nekome (ili nečemu) tko (ili što) je dostojan najvećeg divljenja
i poštovanja (A. Mihanović: Horvatska domovina)
ODA – pjesma posvećena nekome (ili nečemu) prema kome (ili čemu) osjećamo ljubav,
privrženost ili neku drugu vrstu sklonosti (P. Preradović: Rodu o jeziku)
ELEGIJA – pjesma u kojoj se izražava žaljenje za nečim nedostižnim
(F. Ciraki: Forentinske elegije)
EPIGRAM – Kratka sažeta pjesma koja svojim zaključkom iznenađuje čitatelja
(S. Vraz: Nadriknjištvo)
EPITAF – nadgrobni natpis koji kao pjesnički oblik izražava misli o prolaznosti života i
ljudskoj sudbini. Često je duhovit i satiričan. (M. Dizdar: Zapis o zemlji)
IDILA – lirska pjesma s temom iz mirnog života u prirodi, posebno na selu.
(D. Cesarić: Pjesma mrtvog pjesnika)



DISKURZIVNI KNJIŽEVNI OBLICI

diskurzivni književni oblici – su djela na razmeđu znanstvenih djela i onih djela koja pripadaju danas široko razvijenoj oblasti novinarstva i ostalih sredstva javnog priopćavanja. Takva djela obično ujedinjuju izražavanje i oblikovanje svojstveno umjetničkoj književnosti s nekim osobinama svojstvenim bilo znanstvenom ili filozofskom novinarstvu.. Povezuju znanstveni izraz s elementima lirike, epike, drame, a teže poučavanju. lat. Diskursus – govor, razmišljanje

podjela
1) književno-znanstvene vrste:
a) ESEJ ili OGLED – utemeljitelj je Michel de Montaigne: „Eseji“. To je kraća prozna vrsta u
kojoj se obrađuje različita tematika bilo iz života ili znanosti, na način koji uključuje
razmišljanje i zaključivanje, ali također i sposobnost umjetničkog oblikovanja. Teme
su iz područja života, kulture, umjetnosti, znanosti… Elementi su vjerodostojne
činjenice, podaci, autorova razmišljanja, asocijacije, tvrdnje, zaključci, primjeri,
citati… Do izražaja dolazi stav pisca, njegov izbor problema i vlastiti način izlaganja.
franc. essai – pokušaj
b) RASPRAVA – obimnija od eseja, no najčešće pripada znanstvenim vrstama. Ponekad kada
je posvećena znanosti ili umjetnosti ujedinjuje znanstveno istraživanje s književno-
umjetničkom obradom
c) ČLANAK – književno-znanstvena vrsta kraća od eseja. Osvrt na teme iz života i na
događaje.
d) BIOGRAFIJA – umjetnički oblikovano pisanje o samom sebi ili nekoj drugoj osobi
e) PUTOPIS – ujedinjuje opis i analizu ne samo umjetničkim oblikovanjem nego i
izražavanjem dojmova, pa i pripovijedanjem, što ga može približiti lirici i noveli. U
njemu se, osim nabrajanja što je pisac vidio, navode i putopiščeva umjetnička
sklonost, stav prema životu, osjećajni svijet, ukus… Neki putopisci pokušavaju
filozofski produbiti putopis dok ga neki proširuju u smjeru povijesno-filozofske
meditacije
f) DNEVNIK – vrsta teksta u kojoj pisac zapisuje dnevne događaje, izražava svjoj odnos
prema njima, iznosi svoje tumačenje događaja i osoba
g) MEMOAR – iznošenje sjećanja i uspomena na ljude i događaje iz tuđih i vlastitog života
2) publicistika:
a) REPORTAŽA – izvješće o nekom događaju, doživljaju, društvenoj djelatnosti ili prirodnoj
pojavi na umjetnički način. Pisac izlaže i svoje domove, stavove i razmišljanja
b) FELJTON (podlistak) – na živ i popularan način obrađuje pitanja iz umjetnosti, znanosti,
filozofije, politike zanimljivih široj publici
c) POLEMIKA- na živ, uvjerljiv i zanimljiv način suprotstavljene su oprečna mišljenja, stavovi,
uvjerenja. Način razrade životnih, književnih ili znanstvenih problema gdje se
suprotstavljene zastupnici ra


ponedjeljak, 26.03.2007. u 10:21 ][ 1 ][ P ][ # ][ ^ ][


u svakom slučaju...

ako nekome nešto zatreba u vezi škole, mature, prijemnih... neka napiše kaj a ja cu dat sve od sebe da pomognem!
pozdrav ;)

petak, 16.03.2007. u 21:05 ][ 3 ][ P ][ # ][ ^ ][


politika i gospodarstvo

LJUDSKA PRAVA

LJUDSKA PRAVA: sva prava koja pojedinac ima i kojima teži
zajamčena Ustavom bez obzira na rasu, vjeru, stičku pripadnost...,
ali mogu se ograničiti, npr. u ratnim uvjetima

KORIJENI LJUDSKIH PRAVA
1. stara grčka filozofija (razvitak ideje o jednakosti svih ljudi)
2. religije (sve ljude Bog je stvorio jednakima i po uzoru na samoga sebe)

RAZVOJ: novovjekovna filozofija => John Locke (nepromjenjiva su urođena prava svakog čovjeka pravo na život, slobodu i privatno vlasništvo)

1215. Magna Charta Libertatum => kralj odredio određena prava
1776. Virginia Bill of Rights => jezgra ljudskih prava; temeljna ljudska prava: pravo na život, slobodu, privatno vlasništvo, slobodu okupljanja, tiska, kretanja, na pravnu zaštitu i glasačko pravo
1789. Povelja o ljudskim i građanskim pravima u Francuskoj
10. prosinca 1948. Povelja Ujedinjenih naroda / Opća deklaracija o ljudskim pravima => osigurava ostvarenje ljudskih prava u cijelom svijetu

*učenje o ljudskim pravima započinje u djetinjstvu, a nastavlja se u susretu s drugima gdje učimo poštivati razlike, a na kraju u društvu uvažavamo druge

Vrste ljudskih prava:
1. OSNOVNA: pravo na život, na slobodan razvoj osobe; pravo na zaštitu od napada svake vrste + nepovredivosti ljudskog dostojanstva
2. GRAĐANSKA (politička i civilna): sudjelovanje u političkom životu zajednice; sloboda mišljenja i sloboda tiska
3. SOCIJALNA i EKONOMSKA: svaki čovjek treba biti opskrbljen barem osnovnim stvarima da bi uopće mogao preživjeti; pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb...
4. PRAVA TREĆE GENERACIJE: pravo na razvoj, zaštitu okoliša…

PUČKI PRAVOBRANITELJ: štiti prava građana i upozorava vlast na kršenje prava, posebno onih uzrokovanih radom vlade; ta institucija postoji u Hrvatskoj od 1993. (u Švedskoj npr. postoji od 1809.); bira ga Sabor na 8 godina

Zaštita prava
- u tradicionalnim društvima ljudska prava su kršena vidljivo, a u modernom društvu se isto to radi, samo nisu tako izražena (kod zapošljavanja kada se raspituje o planiranju obitelji...)
- danas zlostavljanja u obitelji, biološko-kemijska oružja koja dugoročno uništavaju ljude
- Martin L. King se bori za prava mirnim putem, ostali borci: Mahatma Ghandi, Nelson Mendela (27 godina u zatvoru) / za razliku od SAD-a u Iraku
- Europski sud za ljudska prava se nalazi u Strasbourgu


EKONOMIJA

grč. oikonomia - upravljanje kućom, štednja ŕ upućuju na racionalno trošenje

EKONOMIJA - proučava način na koji društva uporabljuju ograničene resurse za proizvodnju dobara i kako ih raspoređuju među različitim skupinama u društvu

do 17. stoljeća se proučavala unutar filozofije (Aristotel) kao ravnomjerno uređeno društvo

1776. godine nastala ekonomija kao zasebna disciplina - Adam Smith - 'Bogatstvo naroda'

Pravci:
1. MERKANTILIZAM (15.-17.st) - osnova priređivanja u društvu je stjecanje i oplođivanje kapitala; unutarnja trgovina mijenja gospodara, vanska pridonosi bogatstvu države; zapostavlja unutarnju trgovinu i proizvodnju, govori o izvozu
2. FIZIOKRATIZAM - stavljaju naglasak na proizvodnji i to posebno na poljoprivredu

Područja ekonomije
1. MAKROEKONOMIJA - bavi se globalnim ekonomskim pitanjima i problemima
*u početku makroekonomija je temelj, od gospodarske krize, 1930ih se počinje razvijati
2. MIKROEKONOMIJA - bavi se sastavnicama gospodarstva; kućanskom ekonomijom, odnosom proizvođača i potrošača...

Odnos između ukupnog gospodarstva i njegovih sastavnica

Leon Valras 'Elementi čiste političke ekonomije', 1874. => formulirao zakon koji vrijedi i danas => bilo koja promjena koja se dogodi u gospodarstvu dovodi do prilagođavanja među svim ekonomskim jedinicama da bi se uspostavila ravnoteža => gospodarstvo teži ravnoteži => cjelokupno gospodarstvo utječe na svoje dijelove i dijelovi utječu na cjelokupno gospodarstvo
Primjer: štand sa sendvičima (=> podiže cijenu, pada interes, pada proizvodnja); štand sa sladoledom (=> cijena ostaje, zbog veće cijene sendviča, potražnja i proizvodnja rastu)

Ekonomist praktičar

- uvijek nastoji s ograničenim sredstvima zadovoljiti što više želja
- ponaša se svjesno i odgovorno
- uvijek mora birati između različitih mogućnosti
- nastoji pomiriti svoje želje sa stanjem tržišta
ograničeni resursi => maksimaliziranje profita => minimaliziranje troškova =>
smanjenje potražnje => odlučivanje

Zašto učiti ekonomiju:

- poznavajući osnovne ekonomske pojmove i pitanja, učimo razmišljati, kalkuliramo, nastojimo zadovoljiti svoje želje uzevši u obzir stanje na tržištu; susrećemo se s njom svaki dan (štednja, plaća...)



Zakon ograničenosti i oportunitetni trošak

ZAKON OGRANIČENOSTI - objašnjava da su dobra ograničena jer nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi žele potrošiti
OGRANIČENOST RESURSA kojima se proizvode dobra => odabir između ograničenih dobara
OPORTUNITENI TROŠAK - odabir jednog uvijek znači odricanje od drugog, a druga najbolja varijanta je taj trošak = odricanje od slijedeće najpoželjnije alternative

*osnovni problem gospodarstva je povezivanje ograničenih resursa i neograničenih želja

Zadovoljenje ljudskih želja

EKONOMSKA DOBRA – dobra čija je ponuda relativno rijetka ili ograničena, predmet su proizvodnje, odnosno privređivanja; svaka stvar ili usluga koja je željena i rijetka; dijelimo ih na proizvode i usluge

Činitelji proizvodnje
1. PRIRODNI IZVORI - prirodno bogatstvo dostupno ljudima koje oni upotrebljavaju u procesu proizvodnje (prirodna energija, materija...)
2. RAD - obuhvaća mentalne i fizičke ljudske sposobnosti koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju dobara i usluga
3. KAPITAL - oblik trajnih dobara nekog gospodarstva koje omogućava proizvodnju drugih dobara
*kapitalno dobro vs. potrošačko dobro
4. PODUZETNIŠTVO - kombinira sva tri prethodna činitelja (prir. izvore, rad i kapital)

Temeljna ekonomska pitanja

- zbog ograničenosti prirodnih resursa

1. ŠTO PROIZVODITI?
- zadovoljavanje različitih želja ljudi
- ono što donosi najveći profit i zaradu
- proizvodi se i ono što omogućuju resursi neke države
- proizvodi se ono što će uz minimalan ulog dati maksimalan profit
primjer: tržište zasićeno trikotažom, manjka mu PVC => proizvodit će se što manjka

2. KAKO PROIZVODITI?
- pitanje tehničke prirode
- hoće li biti više ljudi ili tehnologije uključeno u proizvodnju
Primjer: košnja trave - strojno (brže) ili ručno (sporije, ali jeftinije)

3. ZA KOGA PROIZVODITI?
- tko će se time koristiti, kako će se raspodijeliti među spolovima, dobima; hoće li unutar neke grupacije svi dobivati jednako, hoće li se dobiti zasluženo za rad...
- rješava se na temelju 'potrebe' ili razmjene prema količini dobara što ga pojedinac proizvede ili tako da se za sve osigura približno jednak udio dobara
Primjer: Opatija => ako je više turista mlađe populacije, grade se mjesta prikladna njima za izlaske


Alternativni ekonomski sustavi

EKONOMSKI SUSTAV je gospodarski poredak koji se sastoji od određenog skupa pravila, ciljeva i poticaja koji upravljaju ekonomskim odnosima između ljudi u društvu koji čine okvir za nalaženje odgovora na temeljna ekonomska pitanja

Tri alternativna ekonomska sustava prema metodama donošenja ekonomskih odluka:
1. OBIČAJNO GOSPODARSTVO - uglavnom u prošlosti, danas u neindustrijaliziranim dijelovima koji nemaju nacionalno gospodarstvo; proizvodnja dobara i usluga na način koji je zaobišla industrijska revolucija; gospodarska pitanja prenose se tradicionalno sa starijih na mlađe
Primjer: Somalija, 75% stanovništva je nomadsko
2. KOMANDNO GOSPODARSTVO - država donosi sve odluke u vezi s proizvodnjom i raspodjelom - vlada može biti i diktatorska i demokratska; resursi su državno vlasništvo; proizvodnja po planovima
3. TRŽIŠNO GOSPODARSTVO - pojedinci donose ekonomske odluke na osnovi tržišnih signala i vlastitih preferencija ; država ima malu ulogu, obično u zaštiti prava pojedinaca i vlasništva; apsolutna sloboda i liberalnost, ALI! prevelika sloboda može dovesti do poremećaja u odnosu ponude i potražnje, nezaposlenosti…
*Međutim, nijedno gospodarstvo danas nema obilježja isključivo jednoga od tih sustava, već su to MJEŠOVITA GOSPODARSTVA s elementima svih triju oblika

*NAČELO NEVIDLJIVE RUKE ADAMA SMITHA*

- Adam Smith - zagovara čisto tržišno gospodarstvo koje funkcionira na osnovi ponude i potražnje
- svaki pojedinac teži za tim da uposli svoj kapital tako da njegov proizvod bude najveće vrijednosti
- općenito ne namjerava promicati javni interes niti zna koliko ga promiče
- on pazi samo na svoju sigurnost i svoju vlastitu dobit i u tome, kao da je vođen nekom nevidljivom rukom, stvara učinke koji mu nisu bili namjera
- slijedeći vlastiti interes često promiče interese društva uspješnije nego kada to želi stvarno učiniti
- potiče se konkurencija
Primjer: dobro uređen kafić i loš kafić => gazda lošijeg posjeti dobar, želi preurediti svoj => potiče konkurenciju

DRŽAVA = VIDLJIVA RUKA (u mješovitom gospodarstvu)


Tržište i cijene

TRŽIŠTE - mjesto sučeljavanja ponude i potražnje i formiranja cijena
- izravan kontakt kupca i prodavača (burza je tržište, s ostalim tržištima komunicira
telefonom)
- mehanizam povezivanja i koordiniranja središta proizvodnje potrošnih dobara i središta
njihove potrošnje, kao i između samih središta proizvodnje koji su ujedno i nositelji
ponude i potražnje kapitalnih dobara

Podjela tržišta prema:
1) prema prostornom obuhvatu (lokalno, regionalno, svjetsko, nacionalno...)
2) prema predmetima razmjene (tržišta različitih dobara - kože, dijamanata...)


Tržište odgovara na temeljna ekonomska pitanja putem osnovnih funkcija:
1. selektivne - učinkovit odabir potrebnih proizvoda (=> ŠTO?)
2. alokacijske - učinkovit izbor proizvodnih postupaka (=> NA KOJI NAČIN?)
3. distribucijske - sustavom cijena na koji utječu ponuda i potražnja ostvaruje se primarna raspodjela ukupnog ostvarenog dohotka
4. informacijske - osigurava maksimalnu ekonomiju informacija (=> ŠTO JE KLJUČNO?)
5. razvojne - racionalnost u ekon. ponašanju gospodarskih subjekata i prisiljavanje na stalnu konkurenciju

MONOPOL - nema konkurencije (npr. HT) - država može intervenirati

POTRAŽNJA = potreba tržišta => količine dobara i usluga koje će se kupiti po određenim cijenama na određenom tržišnu i u određenom vremenu (npr. jeftinija je riba na moru nego u Zagrebu, jeftinija je salata u proljeće nego zimi)
*ako cijena raste, potražnja pada i obratno

KRIVULJA POTRAŽNJE - pokazuje da se potraživane količine i kretanje cijena dobara nalaze obrnuto ovisne

PONUDA (proizvodnja) - količina dobara i usluga koje se nude na prodaju po određenim cijenama na određenom tržištu u određenom vremenu

KRIVULJA PONUDE - suprotna od krivulje potražnje - cijena i količina dobara su usporedno ovisne

TRŽIŠNA CIJENA - dobivamo ju ako povežemo krivulje potražnje i ponude
= cijena koja se utvrđuje izjednačenjem ponude i potražnje (onoliko koliko treba
robe se i nalazi na tržištu)


Država i nacionalno bogatstvo

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD => vrijednost svih dobara i usluga za finalnu potrošnju proizvedenih u godini dana na području neke zemlje

Zašto ga mjerimo?
- kao putokaz za gospodarstvo u zemlji
- da bi se pratile promjene u životnom standardu građana => promjene BDP-a po stanovniku
- da bi se pratile promjene u životnom standardu građana u različitim zemljama (zemlje blagostanja – zemlje u kojima se preživljava – zemlje na rubu siromaštva)

STOPA NEZAPOSLENOSTI => dijeljenje broja nezaposlenih ukupnom radnom snagom

INFLACIJA => rast opće razine cijena svih dobara i usluga, a time i pad kupovne snage, tj. vrijednosti novca; u doba inflacije cijene i plaće ne mijenjaju se prema istoj stopi

Kružni tijek dobara: proizvođači prodaju dobra, a potrošači ih kupuju; potrošači prodaju radnu snagu i druge činitelje proizvodnje koje proizvođači kupuju
Ekonomske funkcije države: poticanje učinkovitosti, jednakosti i stabilnosti
1. Poticanjem učinkovitosti ispravljaju se tržišne nesavršenosti; ekonomskim propisima i antitrustovskom politikom obuzdaje se monopol
2. Poticanje jednakosti zbog različitih pogodnosti koje mogu izazvati neopravdano visoke dohotke
a) progresivnim oporezivanjem => propisivanje većih poreznih obveza onima koji imaju viši dohodak
b) izgradnjom sustava transfernih plaćanja => pomoć starijima, bolesnima, nezaposlenima
c) subvencioniranjem potrošnje => postizanje financijske sigurnosti za siromašno stanovništvo (bonovi za hranu, besplatna zdravstvena njega, niske stanarine)
3. Podržavanje ekonomske stabilnosti provođenjem makroekonomskih mjera
a) primjena fiskalne politike => oporezivanje
b) primjena monetarne politike => reguliranje ponude novca, kreditnih uvjeta, kamatne stope
dovode do obuzdavanja inflacije i nezaposlenosti te povećavanja ekonomskog rasta


Ekonomski ciljevi i ekonomska politika

MIKROEKONOMSKI CILJEVI:
a) ekonomska učinkovitost => proizvodnja što više dobara i usluga iz ograničenih resursa
b) pravedna raspodjela => poštena raspodjela dohodaka i proizvoda među pojedincima u društvu; jednakost šansi (svaki pojedinac ima jednaku priliku proizvoditi i zaraživati)
c) ekonomska sloboda => nema komandnog gospodarstva; pojedinci slobodno kupuju, prodaju, organiziraju, proizvode i troše; nečija akcija ne šteti drugome

MAKROEKONOMSKI CILJEVI:
a) gospodarski rast => podizanje životnog standarda proširenjem prirodnih resursa (doba kolonijalizma), razvojem tehnologije koji omogućuje veću proizvodnost resursa; povećanjem kapitalnih resursa većom proizvodnjom kapitalnih dobara (=odustajanje od sadašnje potrošnje radi veće potrošnje u budućnosti)
b) puna zaposlenost
c) stabilnost cijena => izbjegavanje inflacije

Ekonomska politika: njome se svjesno usmjeravaju, odnosno reguliraju ekonomski tijekovi u nekom društvu radi ostvarenja ekonomskih ciljeva

Fiskalna ekonomska politika:
- dio ekonomske politike koji se služi javnim rashodima (financirano porezima građana: policija, bolnice, školstvo, ceste…) i porezima pri ostvarenju makroekonomskih ciljeva
1. ekspanzijska / antirecesijska fiskalna politika => povećanje ukupne proizvodnje i zaposlenosti smanjenjem poreza ili povećanjem javnih rashoda
2. kontrakcijska / antiinflacijska fiskalna politika => suzbijanje inflacije ograničavanjem prekomjernog rasta ukupne potražnje, povećanjem poreza ili smanjenjem javnih rashoda

BUDŽET => novčani plan prihoda i rashoda države za određeno razdoblje


Budžetski deficit => stanje kada je trošenje države veće nego prihodi (koristi se u razdoblju recesije)
vs.
Budžetski suficit => stanje kada je trošenje manje od prihoda države (koristi se u razdoblju napretka)

Vrste oporezivanja:
1. izravno => osobni porezi + porezi koje plaćaju poduzeća na ostvarenu dobit
2. neizravno => porez na dodanu vrijednost + carinske pristojbe

Načini oporezivanja:
1. paušalno => iznos poreza jednak je bez obzira na veličinu dohotka => regresivno jer kako dohodak raste, manji se postotak dohotka izdvaja za porez
2. proporcionalno => uz jednak postotak na ostvareni dohodak
3. progresivno => do određene visine dihitka primjenjuje se jedna porezna stopa koja se povećava rastom dohotka

Monetarna ekonomska politika:
- kontrolira ponudu novca i utječe na gospodarska kretanja

SREDIŠNJA BANKA koja nadzire ponude novca i kredita u zemlji => u razdoblju opadanja gospodarske aktivnosti i zaposlenosti treba povećati ponudu novca (ekspanzijska monetarna politika), a u razdoblju kada rast ukupne potrošnje vodi rastu cijena, odnosno inflaciji, treba smanjiti ponudu novca i kredita (kontrakcijska monetarna politika)

Kamata je naknada za od banke pozajmljeni novac. Cijena kredita je kamatna stopa koju treba platiti za kredit.
Povećanjem kamatne stope povećava se trošak pozajmljivanja pa se potražnja kredita smanjuje.
Pad kamatne stope smanjuje trošak pozajmljivanja i povećava potražnju kredita što vodi bržem rastu ukupnih depozita banke – ponuda novca se povećava


utorak, 13.03.2007. u 23:49 ][ 3 ][ P ][ # ][ ^ ][


pitanja i odgovori za maturu iz hrvatskog jezika


1)Marko Marulić- otac hrvatske književnosti
BILJEŠKA O PISCU:
Marko Marulić, rodio se u Splitu 18. kolovoza 1450. Prvu školu Marko Marulić završio je u Splitu, a kasnije je otišao u Padovu. Preminuo je 5. siječnja 1524 u Splitu, a bio je zakopan u crkvi svetog Frana “izvan zidina”.
Njegov način pisanja i oštroumnost uzrokuju da se njegovo ime proširi širom zapada. Pripada razdoblju hrvatske i evropske renesanse. Pisao je na hrvatskom i na latinskom jeziku. Njegova najznačajnija djela su:
a) na hrvatskom jeziku – Judita ( nastala oko 1501. a tiskana oko 1521.), Susana, Molitva suprotiva Turkom... – djelima na hrvatskom jeziku stekao je atribut oca hrvatske književnosti – pisao je djela biblijske tematike, ali namijenjena širokoj publici, a ne crkvene namjene – to je prvi hrvatski pisac koji na hrvatskom jeziku piše veća djela za publiku, a ne za crkvene potrebe
b) na latinskom jeziku – De institutione bene vivendi ( Upute za dobar život), Evangelistarium, Davidijada (epski spjev na latinskom jeziku, biblijski motivi....) - djelima na latinskom stekao je slavu u Evropi svog vremena.

O JUDITI: Judita je književno djelo u prozi. Sastoji se od šest pjevanja Marulić je ovdje obradio poznatu biblijsku priču tako, da je 16 glava starozavjetne priče pripovijedio u šest knjiga.

PRVO LIBRO
U prvom pjevanju Marulić opisuje babilonskog vladara Nabukodonosora (koji je osvojio Siriu I Palestinu), te način na koji ubija Arfaksata. Pjesnik opisuje I njegovu želju da zavlada svjetom te šalje svog vojskovođu Oloferna da zauzme što više zemalja.

DRUGO LIBRO
U drugom pjevanju Marulić opisuje ratne pohode Oloferna te naposljetku njegov dolazak u Izrael. Pjesnik opisuje I strah tih domačih ljudi, njihove molitve Bogu da im pomogne (da ih spasi).

TREĆE LIBRO
U trećem pjevanju Marulić opisuje Oleferna koji je opkolio Betuliu, zatvorio dotok vode u grad I sve zdence.Potom su se vođe grada htjele predati ali Ozija (gradski knez) molio židove da se strpe jos pet dana u čekanju božje pomoći.

ČETVRTO LIBROU Četvrtom pjevanju pisac opisuje Juditu koja se moli Bogu i koja zatim iste noći odlazi iz grada sa svojom robinjom Abrom. Potom joj Bog još daruje posebnu ljepotu kojom ona osvaja strašnog vojskovođu Oloferna.

PETO LIBRO
U petom pjevanju pjesnik opisuje kako Oloferno poziva Juditu na večeru u njegov šator. Kada je nakon četvrtog dana pijani Oloferno zaspao, Judita mu se približi i odreza glavu. Potom je Olefernovu glavu postavila na gradske zidine, da je vide njegovi podanici. Kad su njegovi podanici vidjeli glavu, odmah su se razbježali, a one koji su ostali rastjerali su sami građani.

ŠESTO LIBRO
U šestom pjevanju pjesnik opisuje događaje u Jeruzalemu poslije odlaska Olofernove vojske. Opisuje i dolazak pape Elijakima sa svojim papovima koji su dosli vidjeti Juditu. Ona odlazi u Jeruzalem na tri mjeseca te se potom vraća kuči. U svom daljnjem životu, ona se poslije prvog muža Manasesa nije više vjenčala, a nakon njezine smrti narod ju je žalio sedam dana jer zahvaljujući njoj nije bilo nikakvih ratova.


2) Marin Držić, Dundo Marojea ( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)
MARIN DRŽIĆ (1508.-1567.) Marin Držić nadimkom Vidra, rodio se godine 1508. u Dubrovniku, u obitelji trgovca pučanina. Obitelj Držić nije imala sreće u trgovačkim poslovima pa je u nesmiljenoj utakmici kapitalističkog poslovanja nastradala i gospodarski propala, što je imalo bitnog odraza na Marinov životni put. Kad mu je bilo 30 godina, Vijeće umoljenih Dubrovačke Republike jednoglasno ga je izabralo za orguljaša stolne crkve Sv.Marije. Odlazi na studij u Sienu, u Italiju gdje će se zadržavati sedam godina. Biran je 1541. za vicerektora Sveučilišta u Sieni. Nakon povratka u Dubrovnik 1545. susreo je austrijskoga grofa Rogendorfa s kojim će putovati u Beč i Carigrad i ostati s njime oko dvije godine. Izgleda da se bavio špijunažom. 1562. pošto su ga otkrili Držić je protjeran iz Dubrovnika. Postao je i urotnik protiv oligarhijske dubrovačke vlasti, a mletački ga je biskup postavio za kapelana. U Veneciji je živio posljednjih pet godina života. Pokopan je u bazilici Svetih Ivana i Pavla.

DJELA: Tirena, Venera i Adon, Gižula(pastirske komedije); Dundo Maroje, Skup, Novela od Stanca(komedije)

DUNDO MAROJEOva komedija ima 5 činova i 2 prologa. Radnja komedije zbiva se u Rimu, u 16.stoljeću. Naslovljena je prema dundu(«stricu») Maroju, dubrovačkom starom i škrtom trgovcu, koji je poslao sina Mara, u pratnji sluge Popive, s 5 tisuća dukata u Rim, da obavi neke trgovačke poslove. Umjesto trgovanja Maro provodi vrijeme s Laurom, djevojkom «lakog ponašanja», koja za sobaricu ima snalažljivu Petrunjelu. Radnja se zbiva pred Laurinom kućom u Rimu, gdje se u potrazi za sinom našao i stari Maroje sa slugom Bokčilom. Kad Maro ugleda oca, napravi se da ga ne poznaje. No, Pomet središnje lice ove komedije, sluga njemačkoga grofa Uga Tudeška, pomaže Maroju da opameti Mara, jer je i njegov gospodar zainteresiran za Lauru. Kroz niz zapleta i intriga, koje uglavnom stvara Pomet, na kraju se sve dobro svršava.Peti čin potpuna je Pometova pobjeda. Maro i Popiva raskrinkani su kao lopovi i varalice. Peti čin ostao je nedovršen, ali ga je izvrsno dopunio Mihovil Kombol: Pomet dobiva Petrunjelu, Ugo Tudešak Lauru, Dundo Maroje će platiti sinove dugove, a Maro će se pokajnički vratiti svojoj zaručnici Peri, kojoj je umrla tetka u Dubrovniku i ostavila bogato nasljedstvo.

Dundo Maroje najpoznatija je i najčešće izvođena Držićeva komedija.
U oblikovanju svojih komedija Držić se ponajviše zaustavio na motivu propadanja plemstva i rasplamsale pohlepe za bogatstvom u redovima trgovaca. Građansko-patricijska sredina pružila je Držićevoj stvaralačkoj mašti prototipove za likove škrtaca, pohlepnika, senilnih ljubavnika, razuzdanih mladića i kurtizana. Nasuprot tim likovima stoje predstavnici potlačenog svijeta: Pomet, Bokčilo i dr. kao oličje zdravog, realnog i poštenog odnosa prema životu i svijetu.

3) Marin Držić, Novela od Stanca ( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)
Sve isto kao o Dundu Maroju, osim radnje.
Starac Stanac dolazi u Grad( Dubrovnik) prodati kozu. Vrijeme je poklada i dubrovački mladići
( Dživo, Miho i Vlaho) se odluče našaliti s njime tako da mu obećaju pomlađivanje ako bude spavao kod fontane gdje dolaze vile. Lako je nasjeo jer je imao mladu ženu, pa je silno želio i on biti mlađi. Oni se preobuku u vile, ulove starca na spavanju i obriju ga , te ošišaju i uzmu kozu i ostale stvari koje je nosio na prodaju. Da sve ne bi bilo potpuno okrutno, jer prevareni Stanac uviđa da je pomlađivanje koje je tako žarko želio zapravo nemoguće, mladići (vile) mu ipak ostavljaju novac za stvari koje su mu uzeli.


4) Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranjea
(Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela, epistolarno djelo – što to znači?)
PETAR HEKTOROVIĆ ( 1487. – 1572. )
Rodio se na otoku Hvaru u uglednoj vlasteoskoj obitelji. Cijeli svoj život proveo je u Starom Gradu, gdje je izgradio dvorac – utvrdu Tvardalj, u kojem je živio do smrti.Svoj rodni otok napustio je u dva navrata: 1539. god. kada je pobjegao pred Turcima u Italiju i 1557. god. kada je otputovao u Dubrovnik da upozna svoje prijatelje dubrovačke pjesnike.U mladosti je pisao ljubavne pjesme, ali one se nisu sačuvale. Od Hektorovićeva književnog opusa očuvano je malo: nekoliko poslanica i pisama ( J. Bartučeviću, M. Veteranoviću, N. Nalješkoviću, M. Pelegrinoviću ), odlomak prepjeva Od lika ljuvenoga Ovidijeva spjeva ( Remedia amoris ) i glavno djelo, Ribanje i ribarsko prigovaranje ( dovršeno 1556., tiskano 1568. ).
Ribanje i ribarsko prigovaranje, pisano u obliku poslanice (pismo nekoj osobi, ali namijenjeno i javnom čitanju) vlastelinu i piscu Jerolimu Bartučeviću, predstavlja neku vrstu putopisa u stihovima, u kojem Hektorović pripovijeda o trodnevnom putovanju na moru ( između Hvara, Brača i Šolte ) s ribarima Paskojem i Nikolom. Djelo se odlikuje svježinom, neposrednošću i jednostavnošću te ljubavi iskazanoj prema običnom puku i napaćenoj domovini.Hektorović je unio u svoje djelo i četiri narodne pjesme – dvije bugaršćice ( Kraljević Marko i brat mu Andrijaš i Radosav Siverinac ) i dvije lirske pjesme ( Naš gospodin poljem jezdi i I kliče divojka ).
RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE – poema Petra HektorovićaU Ribanju i ribarskom prigovaranju po prvi se puta u hrvatskoj književnosti pojavljuju likovi težaka.Starogradski ribari, Paskoje Debelja i Nikola Zet, prikazani su s puno simpatije i iskrenog divljenja zbog svoje bistrine, mudrosti i vitalnosti.Opis ribanja, pojedinosti putovanja, susreti na moru, posjet Nečujmu Marka Marulića, reminiscencije na pjesnikov Tvardalj i zavičaj, odnos prema ribarima, narodnoj pjesmi i posebno naglašeni realistički odnos prema književnom stvaranju uopće znatno otežavaju kategorizaciju djela.U biti Ribanje je himna specifičnoj ljepoti primorskog pejzaža i afirmacije života koji je uz taj pejzaž čovjek organizirao.


5) Ivan Gundulić, Dubravkaa
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)

IVAN GUNDULIĆRođen u Dubrovniku 1589., umro u Dubrovniku 1638. Pripada razdoblju hrvatskog baroka i najznačajniji je naš barokni pisac. Potomak ugledne vlasteoske obitelji koji čitav život provodi u Dubrovniku.Ozbiljan, pravi barokni čovjek, obavljao mnoge državne službe koje je tada u Dubrovniku mogla obavljati jedino vlastela, pa je tako bio i knez u Konavlima, ali nije doživio svoj 50. rođendan nakon kojeg je mogao postati i dubrovački knez (mlađi od 50 godina nisu mogli obnašati tu dužnost). Ionako nije imao previše smisla za praktične poslove jer je sav bio posvećen književnom radu.
Od njegovih mnogih djela treba izdvojiti nekoliko najvažnijih :
- Dubravka- dramski tekst, pastirska igra, govori o idealnom gradu, posvećena je slobodi tog grada i treba je gledati kao domoljubnu temu ali i kao kritiku postojećeg stanja u tadašnjem dubrovačkom društvu, stanja kojim Gundulić nije bio potpuno zadovoljan
- Suze sina razmetnoga- refleksivno-religiozna poema
- Osman- veliki ep u 20 pjevanja


6) Ivan Gundulić, Osman
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)

OSMAN
Veliki ep u 20 pjevanja koji prati nekoliko radnji. U osnovi je tema epa stvarna pobjeda Poljaka protiv Turaka u borbi kod Hoćima 1621. i pobuna janjičara protiv mladog sultana Osmana. Tadašnja Evropa shvatila je hoćimsku bitku kao početak kraja turske moći, pa je to motiviralo Gundulića da taj povijesni događaj izabere za građu svog epa na kojem je radio od 1621. do svoje smrti 1638. Izgleda da Gundulić nije ipak uspio dovršiti ovaj ep jer nedostaju 14. i 15. pjevanje, ili su ta pjevanja izgubljena. Više se pisaca okušalo u nadopunjavanju ovih nestalih pjevanja, ali danas se smatra da je pravog uspjeha imao samo Ivan Mažuranić dvjesto godina poslije Gundulića.


7) Ivan Gundulić
SUZE SINA RAZMETNOGA
Religiozna poema objavljena u Veneciji 1622. Gundulić je građu za «Suze» uzeo iz Biblije, iz jedne Isusove parabole (poučne priče) o nezahvalnom sinu. Poemu je podijelio u 3 plača:
a) Sagrješenje – razmetni sin od oca traži svoj dio imetka i potroši ga na griješan, raskošan život (kocku, žene, slavlja, «prijatelje» ...)
b) Spoznanje – bez novaca i bez prijatelja shvaća svoju glupost i svoj grijeh
c) Skrušenje – otac mu oprašta i sin se vraća unatoč protivljenju brata koji je cijelo to vrijeme bio uz oca i vrijedno radio.
Svrha «Suza...» je zapravo moralna pouka tipična za barok : Boga ne treba zaboraviti jer tada stvari teku naopako. Zato je bolje osvijestiti vlastita lutanja, vratiti se Bogu i živjeti po kršćanskim načelima.


8) Dživo Bunić Vučić, Plandovanja
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)

DŽIVO BUNIĆ VUČIĆ (1591.- 1658.)
Rođen je u Dubrovniku, plemićkog je porijekla, dobre naobrazbe. Bio je član Velikog vijeća Dubrovačke Republike, a čak 5 puta je bio knezom Republike. Vučić je lirski pjesnik, jedan od najboljih u hrvatskom baroku i u hrvatskoj lirici uopće. Napisao je vjerski spjev Mandalijena pokornica, a u rukopisu su mu ostala čuvena Plandovanja, ljubavni kanconije u 73 pjesme. Slijedi stil petrarkista, ali za razliku od njih on svoje ljubavne želje izriče veoma neuvijeno, u dahu, pa se služi kraćim stihom od petrarkista. Ljubavne sadžaje u tim pjesmama izriče izravno i otvoreno. Primjer u čitanci – pjesma Nemoj, nemoj ma Ljubice - stihovima se obraća mladoj Ljubici, objašnjava joj da su ljepota i mladost prolazne, da ne bi trebala biti ohola, te da bi mu radije tebala uzvratiti ljubav i uživati u tome dok je još mlada.


9) Tituš Brezovački, Matijaš Grabancijaš Dijaka
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)

TITUŠ BREZOVAČKI (1757. – 1805.)
Rodio se u Zagrebu, školovao u Zagebu i Varaždinu, a 1773.g ulazi u pavlinski red. Teološki studij započeo je u Lepoglavi, potom je filozofiju i teologiju završio u Pešti.Zaredio se u pavlinski red, ali ovaj red je 1786. g. ukinut, pa Brezovački prelazi u svjetovne svećenike i zbog nesuglasica s biskupom Maksimilijanom Vrhovcem ( zbog izgleda vrlo živahnog načina života – kocka, piće...) često mijenja župe. Umire u Zagrebu 1805.
Najpoznatiji je po svoja 3 dramska teksta:Sveti Aleksij – drama Diogeneš ili sluga dveh zgubljenih bratov – komedija Matijaš grabancijaš dijak – komedija u kojoj se autor putem Matijaša
(grabancijaša koji ima neke nadnaravne moći) ruga ljudskim manama kao što su škrtost, pohlepa, lijenost, nepoštenje, dvoličnost, licemjerje, požuda...


10) Ana Katarina Zrinski i Fran Krsto Frankopan
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela, ozaljski književni krug)

FRAN KRSTO FRANKOPAN (1643. – 1671. )
Izdanak je staroga plemstva iz primorske Hrvatske. Sudjelovao je u političkoj borbi protiv bečkoga centralizma, a za Hrvatsku neovisnost. Kako je pokušaj propao, sudbinu poraza podijelio je sa svojim zetom, banom i također književnikom Petrom Zrinskim. Bili su osuđeni i zajedno pogubljeni 30. travnja 1671. u Bečkom Novom Mjestu. Dok je u tamnici čekao presudu, u tuzi je pisao stihove.
Pjesnički ciklusi u rukopisnoj ostavštini: Dijačke junačke, Zganke za vrime kratiti, pobožne pjesme.«Gartlic za čas kratiti», zbirka pjesama na kajkavskom narječju, napisao ju je za vrijeme tamnovanja u Bečkom Novom Mjestu.

ANA KATARINA ZRINSKI (oko 1625. – 1673. )
Rođena je najvjerojatnije u Bosiljevu, iz drugoga braka Vuka II. Krste Frankopana s Uršulom Inhofer. Godine 1961. udala se za Petra Zrinskoga. Nakon muževe smrti Katarina je lišena svih dobara pa zajedno s najmlađom kćerkom dospijeva u jedan samostan u Grazu. U veljači 1672. najmlađu kćerku odvajaju od majke i odvode u samostan u Celovcu. Katarina nije mogla još i to podnijeti. Klonuvši, umrla je 16. studenoga 1673. u Grazu. Katarina zauzima u Hrvatskoj književnosti 17. st. vidno mjesto i kao mecenatkinja i kao prva žena u banskoj Hrvatskoj koja se sama bavila izvornim stvaralačkim radom. 1661.god. u Mlecima objavlja svoj molitvenik Putni tovaruš.

OZALJSKI JEZIČNO KNJIŽEVNI KRUG
Glavni predstavnici:
- Ivan Belostenec
- Fran Krsto Frankopan
- Ana Katarina Frankopan Zrinski
- Juran Križanić
U ozaljskom dvorcu bila je smještena bogata knjižnica.Ivan Belostenec napisao dvojezični rječnik GAZOPHYLACIJ.


11) Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovika
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)


12) Andrija Kačić Miošić, pjesnik naroda, djelo Razgovor ugodni naroda slovinskogaa
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)


13) Stanko Vraz, Đulabijea
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)



14) Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengićaa
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)

IVAN MAŽURANIĆ- Smrt Smail – age Čengića Pripada u razdoblje hrvatskog Narodnog preporoda. Bio je zastupljen u Hrvatskom saboru , a neko vrijeme i predsjednik . Obavljao je visoke državne , kulturne i političke dužnosti , a bio je i hrvatski ban , tzv. ''ban pučanin '' što znači da je bio prvi naš ban koji nije bio plemićkog roda. Dopunio je 2 pjevanja Gundulićeva Osmana . U povijesti hrv. književnosti ostao je najzaslužniji kao autor epa

Smrt Smail – age Čengića koji se sastoji od 5 pjevanja:
1. Agovanje
2. Noćnik
3. Četa
4. Harač
5. Kob
Turski silnik nemilosrdno aguje na Gackom polju . U pjevanjima Noćnik i Četa organizira se otpor osiromašenih puka . U Haraču dolazi do pobune i smrti silnika koji nemilosrdno harači ubijanjem danka . Posljednje poglavlje nazvao je Kob , čime se nakon smrti Smail – age Čengića izriče što čeka onog koji čini zlo .


15) Ante Kovačić, U registraturi

ANTE KOVAČIĆ (1854.-1889.) -rođen je u Oplazniku iznad Sutle, kao talentirano dijete sa sela roditelji su ga školovali pa na kraju završava i Pravni fakultet u Zagrebu-slabo je zarađivao i kad je konačno uspio otvoriti vlastitu odvjetničku pisarnicu ubzo obolijeva i umire-bavi se politikom ali ne aktivno, a u isto vrijeme događaju se tragedije u njegaovolj obitelji-prvi njegov roman kritika ne prihvača (Fiškal)-to je još više pogodilo osjetljivog Kovačića-drugi roman Jedna baručina ljubav nešto je uspjeliji, međutim, najuspjelije djelo roman U registraturi izlazi tek 1888. u nastavcima u časopisu Vijenac-nažalost, pohvale romana nije doživio jer je umro početkom iduće godine

U REGISTRATURI-roman se može podijeliti na dvije velike cjeline-prva se odnosi na djetinjstvo i školovanje Ivie Kičmanovića, a u drugoj saznajemo o Laurinim spletkama i tragičnim događajima koji su iz toga proizašli-lik Ivice Kičmanovića govori o tada važnom društvenom problemu: o ljudima koji su između sela i grada, a zapravo ne pripadaju nigdje-obuhvaća čitavu galeriju likova koji su obilježavali tadašnje društvo: od siromašnih seljaka, preko izgubljenog Ivice, do amoralnog Mecene i razbojnice Laure


16) Matija Mažuranić, pogled u Bosnua
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)

MATIJA MAŽURANIĆ:
BILJEŠKE O PISCU:
rođen je 4.veljače 1817 godine u Novom Vinodolskom. Starija braća su mu Antun i Ivan koji su također bili književnici. Matija je jedan obični učenik jedne njemačke škole u svom rodnom mjestu. Iako je u pučkoj školi bio odličan učenik školovanje ipak nije nastavio. Za njegovo daljnje školovanje otac nije imao sredstava, te je Matija morao na kovački zanat.

KRATAK SADRŽAJ Pogled u Bosnu:
Prvi dio ove knjige govori o pjesnikovu putovanju u Bosnu. Došao je do Karlovca i tada krenuo prema Sisku, ali pošto ga nitko nije znao uputiti u pravom smjeru morao je prenoćiti kod jednog seljaka koji ga je ipak uputio na pravi put. Nakon provedena dva dana u Sisku uputio se u Kostajnicu. Pošto preko Kostajnice nije mogao stici do Bosne, morao je ići preko Slavonije ,a tada je krenuo putem Zemuna ,a onda u Pančevo jer je mislio da će tako najlakše i najbolje upoznati Dunav. Kupio je čamac i sam je veslao, ali ga je nedugo od početka puta zahvatilo nevrijeme no ipak je sretno stigao u Smederevo. Vrlo je lijepo sve tamo opisao, a ponajbolje ljude koji tamo žive i koje je za vrijeme tamošnjeg boravka upoznao. Putuje zatim u Kragujevac , a iz Kragujevca ide u Užice. Do Sarajeva nije stigao bas tako lako. Morao je kako bi ga Turci pustili u Bosnu dva dana sječi drva s ostalim radnicima. Upornost mu se je ipak isplatila, pa je unatoč brojnim teškoćama i problemima stigao u Bosnu. Mažuranić govori o ljepotama te zemlje, a posebno o gradu Sarajevu u kojem su Turci čak propisali svoje zakone. Turski zakoni nisu bili pravedni, stoga se je često dešavalo da ljudi budu pogubljeni samo ako bi rekli ono što misle. Iz Sarajeva je zajedno sa Turcima krenuo put Tovarnika . Baš u to vrijeme u Sarajevu je vladala glad, pa je paša morao poslati svoga izaslanika da donese nešto kruha ali ga izaslanik nije donio. Cijelu tu zbrku stvorila je jedna žena ispekavši kruh Mažuraniću. Nakon što se oporavio od bolesti zadobivenom velikom hladnoćom. Na daljnji put uputili su ga Turci u krivom smjeru, pa je stigao u neko selo gdje je jedva izvukao živu glavu. Zatim odlazi u Raču nakon što je obišao grad odlazi u Beograd i teško obolijeva te tamo je prisiljen ostati punih mjesec dana dok malo ne prizdravi. Nakon ozdravljenja put ga vodi preko Vukovara, Osijeka, i Bjelovara pa sve tako do Zagreba. U drugom dijelu knjige opisuje običaje u Bosni: vašar(tržnica),kuće, ljude itd. Govori o turskim zakonima protiv kršćana, O njihovoj obući i odjeći, o raznim jelima i mnogim drugim običajima . Na kraju govori o kuli koju su Turci sagradili nakon bitke kod Kamenice, govori o mučenju kršćana koji su bili siromašni da čak ni porez nisu mogli platiti.


17) Antun Nemčić, Putositnicea
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)
Najznačajnije djelo Putositnice – jedan od pva dva hrvatska putopisa. Ovdje opusuje svoje putovanje od Koprivnice, Rasinje, Zagreba, Karlovca.....do Venecije i ostalih kulturnih centara u sjevernoj Italiji. Govori o svojimdoživljajima putem, o susretima, o razmišljanjima na koja je bio potaknut onim što je vidio i doživio.
Drugo poznatje djelo je dramski tekst, komedija inspirirana političkim zbivanjima u provinciji, točnije u Križevcima u kojima je tada službovao- Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudec. Kao pravi preporoditelj, Nemčić je pisao i pjesme, naročito domoljubne tematike ( Gore nebo visoko...)


18) Ksaver Šandor Gjalski, Pod starim krovovimaa
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)

KSAVER ŠANDOR GJALSKI ( 1854. – 1935. )
Hrvatski je pripovjedač, romanopisac i novelist. Rođen je u Gredicama, na plemićkom imanju svojih roditelja u Hrvatskom zagorju. Pravo ime mu je Ljubomil Tito Josip Franjo Babić. Pseudonim je uzeo prema obitelji svoje majke. Školovao se u Varaždinu; u Zagrebu studirao na Pravoslovnoj visokoj akademiji, a diplomirao je u Beču 1878. Od 1909. – 1918. bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika. Bavio se politikom, ali neobično je mijenjao « politička odijela «: kao mladić bio je čvrst pravaš, zatim sljedbenik politike Josipa Jurja Strossmayera, zastupnik na listi Hrvatsko- srpske koalicije, veliki zagrebački župan u dvije posljednje godine Prvoga svjetskog rata, a 1919. član Privremenog narednog predstavništva u Beogradu.
Prvo književno djelo, pripovijest Illustrissimus Batthorych objavio je 1884. kada je imao trideset godina. Privukao je značajnu pozornost. Bio je bogat i moćan, a postao je kao književnik u sljedećih petnaestak godina vrlo ugledan, vrlo utjecajan. Temeljna tematika njegovih pripovijesti i romana je propadanje plemstva kojemu je i sam propadao .
Učenik je realizma i njegov promicatelj, ali u hrvatskoj književnosti i jedan od prvih učitelja modernoga pisanja.Njegova djela:
- POD STARIM KROVOVIMA
- OSVIT
- ĐURĐICA AGIĆEVA
- U NOĆI
- RADMILOVIĆ-
JANKO BORISLAVIĆ
- ZA MATERINSKU RIJEČ
-TAJANSTVENE PRIČE POD STARIM KROVOVIMA ( PERILLUSTRIS AC GENEROSUS CINTEK ) Radi se o jednoj noveli iz zbirke Pod starim krovovima. U toj zbirci tema svih novela je život i polagano propadanje sitnog zagorskog plemstva.Taj sloj ljudi propada zbog gubitka političkih povlastica i ekonomske situacije, a i sam autor pripada u taj sloj. Autor sa simpatijom iako kritički govori o plemstvu te detaljno opisuje njihov staromodni način života. U ovoj zbirci Gjalski nam daje pregled socijalnog stanja društva u svoje vrijeme.

Počeo je pisati prije svih realista, ali i nastavio duže od većine, te je modernizirao, osuvremenio svoj stil. Stoga ga mnogi smatraju začetnikom književne moderne u hrvatskoj književnosti i jednim od boljih modernista.


19) Josip Kozarac, Slavonska šuma
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)

JOSIP KOZARAC- biografija
Među najbolje hrvatske pisce i pripovjedače s kraja XIX. stoljeća ubraja se svojom izuzetnom ličnošću i djelom Josip Kozarac.
Rođen je 18. ožujka 1858. godine u Vinkovcima, u sitnoj građanskoj obitelji (otac mu je bio krajiški podoficir). Završio je osnovnu školu i njemačku gimnaziju u rodnom mjestu, a studirao agronomiju ili kako se to onda zvalo Visoku školu za kulturu tla u Beču. Želio se poslije studija nastaniti u Zagrebu, uključiti se u politički, kulturni centar hrvatskog života, ali mu to kao državnom činovniku nije nikada bilo omogućeno. Službovao je po raznim mjestima Slavonije – Vrbanji, Nijemcima, Županji, Mašićima, Novoj Gradiški i Lipovljanima.Josip Kozarac je još kao mlad nadaren čovjek opazio sve narodne nevolje u svom zavičaju.
Kao đak stare klasične vinkovačke gimnazije, u kojoj je još onda nastavni jezik bio njemački, a samo dva do tri sata, a u nekim razredima svega jedan sat na tjedan predavao se i tumačio hrvatski jezik, Kozarac je, patriotski potaknut tužnim stanjem u zavičaju već kao mladić sagledao sve slavonske poteškoće i kao pametan čovjek nije očajavao niti se prepustio sudbini, već je počeo tražiti izlaz. Odlučio se za nauku – i to za nauku o prirodi, jer ona tumači prirodu i osvaja njene snage za čovjeka i njegov bolji život. Sin široke slavonske ravnice i prastarih šokačkih hrastovih šuma, Josip Kozarac službovao je po raznim slavonskim mjestima da bi na koncu u časti šumarnika došao u svoj rodni grad Vinkovce, gdje je boravio sve do svoje smrti od sušice, koja ga je mučila cijelog života, i od koje je umro 1906. godine
Ukratko rečeno: Kozarac je bio čovjek, koji je ozbiljno proučavao život, pa je zato tražio istinu i u nauci i u književnosti. "Prikaži u književnosti život onakvim kakav je! Ni ljepšim ni boljim!" Zato, jer je tako pisao, mi danas u povijesti književnosti nazivamo Kozarca slavonskim realistom.
Josip Kozarac je započeo pisati kao pjesnik, a pravo stvaralačko područje pronašao je u prozi (pripovijetkama i romanima).
Njegovo prozno stvaralaštvo vezano je uz rodnu Slavoniju koja se “rastaje s krajiškim uređenjem”, ulazi u gospodarske i društvene promjene (kapitalizam, dolazak stranaca) koje utječu na moralni život slavonskog sela. Kozarac je pisac slavonske zemlje, slavonske šume, pjesnik rada, oštar kritičar malograđanskog mentaliteta, proslavljeni pisac Slavonske šume, Tene i Mrtvih kapitala.
DJELA:Pripovijetke: Priče djeda Nike (1880.),Tena (1894.),Tri ljubavi (1894.),
Oprava (1899.),CrticeSlavonska šuma (1888.)
Romani: Mrtvi kapitali (1889.) Među svjetlom i tminom (1891.)


20) Silvije Strahimir Kranjčević, pjesništvo
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)


21) August Šenoa, Zlatarovo zlato
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)


22) August Šenoa, pisac povjestica, povijesnih romana i lirskih pjesama, urednik časopisa – njegov značaj, razdoblje


23) Ivan Kozarac, Đuka Begovića
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)


24) A.G.Matoš, pjesnik hrvatske moderne


25) Janko Leskovar, Misao na vječnost
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela, prethodnik moderne)


26) Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančićia
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)


27) Fran Galović, majstor kajkavske lirike, pjesmea
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)

-majstor kajkavske lirike, pjesme (Peteranec, 20. srpnja 1887. - Mačva, 26. listopada 1914.), hrvatski književnik iz razdoblja moderne, rođen je u Peterancu kod Koprivnice 20. srpnja 1887. Klasičnu filologiju i slavistiku studirao je u Zagrebu i Pragu. Pripadao je pravaškom liberalnom pokretu.
Jedan je od najznačajnijih pjesnika dijalektalne poezije (antologijske su njegove pjesme na kajkavskom narječju: "Kostanj", "Jesenski veter", "Crn - bel" itd.) Najpoznatija pjesma na štokavskom narječju mu je zasigurno "Childe Harold". U većini Galovićevih pjesama bit se nalazi u onome što je ispod površine stiliziranog pjesničkog izraza; a to je motiv vječne težnje za nečim, reflektirane u sveprisutnom izražavanju ljubavi i žudnje za zavičajem, a sve zapravo u prikrivenom strahu od neumitne prolaznosti. Time je veća tragika njegove rane pogibije - život je izgubio kao zastavnik austrijske vojske 26. listopada 1914. u Mačvi, boreći se protiv Srba.
Pisao je i novele, kritike, drame (najpoznatija je "Tamara" iz 1907.) Njegova najbolja zbirka pjesama, "Z mojih bregov", izdana je posthumno 1925.


28) Milan Begović, Pustolov pred vratimaa
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)

Milan Begović (Vrlika, 19. siječnja 1876. - Zagreb, 13. svibnja 1948.), hrvatski književnik Milan Begović rođen je u Vrlici, školovanje nastavlja u Splitu u kojem je neko vrijeme (prije odlaska u Hamburg i Beč gdje se bavi dramaturgijom i režijom) radio kao nastavnik. Dobar dio života provodi u Zagrebu gdje živi i radi. Ovima trima sredinama Begović se bavi u svojim djelima, a djetinstvo i kasniji boravci u Vrlici ostavljaju snažan i upečatljiv trag u nekim njegovim najboljim djelima.
Znalac europske književnosti, te jedan od stvaralaca hrvatske moderne, intenzivnu književnu djelatnost razvija 20-ih i 30-ih godina kada nastaju njegova ponajbolja djela - drame "Božji čovjek", "Pustolov pred vratima" i "Bez trećega", komedija "Amerikanska jahta u splitskoj luci", libreto za operu "Ero s onoga svijeta", zatim opsežan društveni psihološki roman "Giga Barićeva" i povijesni roman "Sablasti u dvorcu" te veći broj novela, putopisa i feljtona.
Svakako, Begović je prvenstveno dramski pisac, a tek potom romanopisac i pjesnik.
Umro je u Zagrebu 13. svibnja 1948. godine.
Milan Begović autor je jednoga od žanrovski najraznovrsnijih i količinom najopsežnijih književnih opusa u prvoj polovici 20. stoljeća. U pedesetak godina dugom stvaralačkom vijeku pisao je mnogo i raznoliko, iz nadahnuća i "po zadatku": od poezije i kritike, preko novela i romana,ja i prijevoda, do drama i libreta... kao rijetko tko u njegovo doba, s iznimkom dominantnoga Miroslava Krleže, u čijoj je sjeni, iz mnogih razloga, književnih i izvanknjiževnih, ostao do kraja života.
Temeljitu književnokritičku interpretaciju i konačan književnopovijesni sud Begovićevo djelo čeka sve do naših dana: tek prije koju godinu počeli su izlaziti prvi svesci potpunoga kritičkoga izdanja Sabranih djela Milana Begovića. Kad taj golemi znanstveni i nakladnički posao bude priveden kraju, bit će posve jasno da Begoviću, po stilskoj, žanrovskoj i tematskoj razvedenosti njegova opusa, ali i po antologijskim stranicama (osobito u novelistici, s paradigmatičnom novelom "Kvartet", ili u romanu s opsežnom, složenom "Gigom Barićevom"), pripada jedno od najviših mjesta u povijesti moderne hrvatske književnosti.


29) Tin Ujević, pjesništvo, eseji
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela


30) Antun Branko Šimić, pjesnik hrvatskog ekspresionizma
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)


31) Vladimir Nazor, pjesništvo
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)


32) Ranko Marinković, Kiklop
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)
K I K L O P
Ranko Marinković
– pripovjedač, romanopisac, dramatičar, esejist.
- rođen u Visu, gdje završava pučku školu, gimnaziju polazi u Splitu i Zagrebu, završava filozofski fakultet
- od 1934.god. piše i objavljuje pjesme i pripovijetke
- za vrijeme II. Svjetskog rata uhićen je u Splitu, završava u logoru- nakon rata vraća se u Zagreb.
- Najznačajnija djela: Kiklop, Ruke, Albatros, knjigu Proze u kojoj se nalazi 6 pripovijedaka , Glorija, roman Zajednička kupka,…

Radnja romana Kiklop smještena je u predratni Zagreb. Glavni lik romana je Melkior Tresić koji je mladi novinar, opsjednut strahom zbog nadolazećeg rata, boji se da bi mogao biti pozvan u vojsku.Dane provodi u redakciji i zagrebačkim kavanama u društvu bogate ljubavnice Enke. Postaje tih i povučen , zaljubljuje se u Vivijanu , ali boji joj se to pokazati.Ubrzo stiže poziv i Melkior završava u vojarni , no ubrzo dospijeva u bolnicu, a potom i u ludnicu.Nakon nekog vremena bio je pušten i proglašen nesposobnim za vojsku. Vraća se prijašnjem životu ali osjeća da ništa više nije kao prije.Njegov prijatelj počini samoubojstvo, i to ga je još više dotuklo te odlazi u rat. Međutim, ni tmo ga više ne žele. U tom kaosu i ludilu odlazi izvan grada , slomljen i ponižen otpuže četveronoške u zoološki vrt.


33) Miroslav Krleža, Povratak Filipa Latinovicza i ostali romani
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)


34) Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi i ostale drame
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)


35) Miroslav Krleža, Balade Petrice Kerempuha
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)
BALADE PETRICE KEREMPUHA I PJESME
BIOGRAFIJA:1893-1981. Potječe iz građanske obitelji, nakon niže gimnazije u ZG-u školovao se u vojnim zavodima u Pečuhu i Budimpešti, odakle se 1913g vraća i počinje raditi u novinskim redakcijama, objavljuje prve književne priloge (Legende) te postaje profesionalnim književnikom. Uređuje časopise: Plamen, Književna republika, časopis Danas i pred drugi svj. rat u ZG-u Pečat. Potpora Deklaraciji o položaju i nazivu hrv. književnog jezika 1968. On je jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca koji svojim stvaranjem počinje početkom 20. stoljeća. Sa svojim dramama objavljenim u zbirci koju je nazvao Legende, ulazi u fazu koju bismo mogli nazvati romantičko-simbolistička.
Druga faza pripada ekspresionističkoj kjniževnosti i u tom razdoblji on piše pjesme i nekoliko drama od kojih je najpoznatija Kraljevo. Bavi se i Leksikografskim radom, postaje direktor Leksikografskog zavoda i uspjeva pokrenuti tiskanje enciklopedija, rječnika itd.

DJELA: Balade Petrice Kerempuha, Gospoda Glembajevi, Leda, U agoniji, Hrvatski Bog Mars, Povratak Filipa Latinovicza.

BALADE PETRICE KEREMPUHA- pisane su na kajkavskom dijalektu i to na mješavini Krležinog germaniziranog kajkavskog, zagrabačkog kajkavskog i zagorskog kajkavskog. Balade su nastale 1936 i govore o potlačenosti i želji naroda za opstankom. P. Kerempuh pučki je junak koji luta svijetom i buni se protiv ljudske gluposti te joj se izruguje. Balade su tiskane u Ljubljani jer Krleža nije našao u Hrv. izdavača za svoja dijela u kojem se očitovala svjest o socijalnoj nepravdi nad običnim pukom. Osim toga ovdje se krleža buni i protiv smrti kajkavvskog narječja kojim se na veliko pisalo do početka 19st. kad su Ilirci, na čelu s Gajem, za kjniževni jezik uzeli štokavsko narječje.

PJESME njegovo pjesništvo je raznoliko. Pisao je na standardnom hrv jeziku, ali i na jeziku stare kajkavske književnosti. Lirskim pjesmama opisuje prirodu i predvečerje a posebno mjeto zauzima tema Jeseni s naglašenim ditirampskim motivima. Prelaskom na socijalnu i ratnu tematiku njenja se i njegov poetski izraz, te pjesme tog razdoblja odišu nokturalnim ugođajem punim ratnih razaranja, bola, krika, smrti i krvi, pisane su u prvom licu i prikazuju duševna raspoloženaj u danima rata. Tom se lirikom Krleža približava pjesništvu srednjoevropskog ekspresionizma.
Sam je pisac i svog širokog opusa izdvojio 4 zbirke pijesam i nazvao ih RATNOM LIRIKOM. Tom opusu pripadaju: PJESME 1, PJESME 2, PJESME 3, LIRIKA.


36) Dragutin Tadijanović, pjesništvo
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)

Dragutin Tadijanović rodio se u Rastušju pokraj Slavonskog Broda 4. studenog 1905. Osnovnu je školu pohađao i završio u Podvinju , a gimnaziju u Slavonskome Brodu. Diplomirao je književnost i filozofiju na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. U književnosti se javio pod pseudonimom Margan Tadeon ( prvu svoju pjesmu Tužna jesen objavio je 1922. godine ). Tadijanovićeva lirika pisana je jednostavnim, svakodnevnim govorom i slobodnim stihom. Tadijanović je pjesnik gradske i seoske te egzistencijalističke tematike.
Često se u pjesmama vraća u djetinjstvo i mladost. Njegova lirika je ispovjedna i autobiografična.

Zbirke pjesama: Lirika, Sunce nad oranicama, Dani djetinjstva, Tuga Zemlje,Pjesme, Blagdan žetve, Srebrne Svirale, Prsten, Kruh svagdašnji, Vezan za zemlju, itd.
Sve Tadijanovićeve pjesme proizašle su iz neposredne stvarnosti. Tadijanović počinje djelovati od početaka avangarde pa sve do današnjih dana.


37) Dobriša Cesarić, pjesništvo
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)


38) Vesna Parun, pjesništvo
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela, teme i stil)


39) Josip Pupačić, pjesništvo
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)
KNJIŽEVNA RAZDOBLJA, TEORIJA KNJIŽEVNOSTI, EVROPSKA KNJIŽEVNOST

40)Biblija
( Zašto je značajna, kako se dijeli, kada i kako nastaje, naziv, književne vrste...)
BIBLIJA - je sveta knjiga za kršćane . Zbirka je više knjiga koje su nastale u razdoblju od 13. stoljeća prije Krista do 2. stoljeća nakon Krista . - Obuhvaća Stari zavjet i Novi zavjet.Stari zavjet čine :
1. Petoknjižje,to je prvi i temeljni dio Biblije . Židovi ga nazivaju Zakon i Tora . 2. Povijesne knjige
3. Psalmi
4. Proročke knjige .
( Ukupno 46 knjiga ).
- Stari zavjet govori o životu prije Krista te o Izraelskom narodu.-
- Novi zavjet – (ukupno 27 knjiga ) –dijeli se na knjige:
1. povijesne (Evanđelja i Djela Apostolska )
2. poučne ( Poslanice apostola ) i
3. proročke (Otkrivenje ).
- Novi zavjet govori o Isusovom rođenju , životu , patnji ,smrti i uskrsnuću.
-Ime Biblija nastalo je po imenu Feničke luke BIBLOS .
Feničani su tamo napravili preteče knjiga – sveščiće i svitke, a Biblija se sastojala od 73 takva sveska (knjige).
- Novi zavjet započinje evanđeljima (Matej, Marko, Luka, Ivan) , a završava Apokalipsom ili Otkrivenjem ( proročka knjiga u kojoj se navještava propast svijeta).
- Osim religioznog značenja , Biblija ima i ogromno kulturološko značenje jer su njeni dijelovi, a i cjelovita Biblija služili umjetnicima kao poticaj i inspiracija za stvaranje novih umjetničkih djela u svim granama umjetnosti, od glazbene, likovne do književnosti i u posljednjem stoljeću do moderne filmske umjetnosti


41) Humanizam i predrenesansa
( O književnom i umjetničkom razdoblju, smjesti u vrijeme i prostor, najvažniji književnici i djela)

Predrenesansa, dolazi od fran. riječi renaissance- ponovno rođenje, preporod; razdoblje prije renesanse. Humanizam – lat. humanus – čovječan; humanitas- uljudba, čovječnost; kulturni pokret u europskim zemljama koji se javlja u 14 st. Ova epoha najprije se javlja u Italiji tj. u talijanskim gradovima zbog njihovog bogatstva i razvijenosti. U Italiji se osnivaju prva sveučilišta i fakulteti.U predrenesansi je riječ o počecima građanskoga društva i njihovoj novoj duhovnosti.U predrenesansnomu razdoblju u gradovima jača novi građanski stalež.
Humanizam naglašeno promiče ovozemaljske ljudske vrijednosti. Riječi o pokretu koji je niknuo na vrijednostima starogrčkoga i rimskoga stvaralaštva. Humanizam označuje obnovu klasičnog duha, ubrzani razvoj znanosti, procvat filozofije. U središtu zanimanja je ovozemaljski čovjek i ljudska zajednica. Humanizam je tako najavio preporod ( renesansu ) znanosti i umjetnosti u Europi. Italija se smatra pradomovinom humanizma. Iz nje potječe najveći broj pisaca i najznačajnijih humanističkih djela.Najvažniji književnici i njihova djela U ovome razdoblju javljaju se razni svestrani umjetnici, pa ljudi koji se bave i umjetnošću i znanošću i to sa više vrsta njih u isto vrijeme. Dante Alighieri ( 1265. – 1321. ), najčuvenije djelo « Božanstvena komedija», sastoji se od 3 dijela, to su: pakao, čistilište i raj. To je alegorijski ep o drugom svijetu. Francesco Petrarca ( 1304. – 1374. ). Kanconijer, zbirka pjesama posvećena autorovoj nedostižnoj ljubavi. To je dvodijelna zbirka, uglavnom ljubavnih pjesama.Prvi je dio posebno naslovljen Za života gospođe Laure, a drugi Nakon smrti. Giovanni Boccaccio ( 1313. – 1375. ). Dekameron, sadrži stotinu novela povezanih u jednu cjelinu. U njima autor govori o tjelesnoj ljubavi, o prijevarama redovnika i opatica o izvanbračnim izletima.


42) Dante Alighieri, Božanstvena komedija
( O književniku, smjesti ga u prostor i književno razdoblje, glavni dijelovi i ostale značajke djela)

DANTE ALIGHIERI znameniti talijanski književnik, autor besmrtnog spjeva Božanstvena komedija. Rodio se u Firenci mjeseca svibnja 1256.godine, u jednoj od najstarijih plemićkih obitelji. Volio je glazbu i slikarstvo, a bavio se i lovom, gimnastikom te jahanjem. Beatrice je njegovo životno nadahnuće, ideal savršenstva, anđeoska žena koju će u svome književnom djelu uzdići do simbola Božje milosti. Razbolio se od malarične groznice i umro u 56. godini života, 14. rujna 1321. Prvo Danteovo djelo je knjižica Mladenački život u kojoj zanosno slavi Beatricinu ljepotu. Gozba je druga Danteova knjiga filozofske lirike u alegorijskoj formi, pisana narodnim jezikom.
Njegovo životno djelo je spjev Božanstvena komedija. Ona je epski prikaz zamišljenog trodnevnog Danteova puta kroz pakao, čistilište i raj, na kojem pjesnik upoznaje sve padove, grijehe i ideale čovjeka u njegovu životu i povijesti čovječanstva. Djelo ima 3 djela: Pakao, Čistilište i Raj. Svaki dio ima 33 pjevanja, a svako se pjevanje sastoji od niza tercina. Božanstvena komedija pjesničko je djelo najvećeg književnog značenja klasične umjetničke ljepote.
BOŽANSTVENA KOMEDIJA
Dante se izgubio u nekoj mračnoj i divljoj šumi, gdje mu put zapriječiše 3 grdne zvijeri: šarena pantera, bijesan lav i gladna mršava vučica. Preplašen Dante počne bježati natrag u šumu, kad se iznenada pred njim pojavi Vergilije, davno umrli rimski pjesnik, koji mu obeća da će ga izbaviti iz pogibelji, ali da izlaz vodi kroz pakao, čistilište i raj. Dante je odmah zapazio crn natpis gdje je pisalo: « Odreknite se svake nade, vi koji ulazite!» U prvom krugu koji se zove limb, nalaze se ljudi do kršćanskog vremena, oni koji su živjeli prije Isusa pa nisu bili kršteni. Na ulazu u drugi krug pakla nalazi se strašni sudac pakla Minos, negdašnji kralj. Treći krug je krug vječne kiše i tuče. U njemu su smješteni proždrljivci i pijanice, koji se poput svinja valjaju u smrdljivom blatu. Na njih pazi tvrdoglavi pas Ceber koji ih razdire svojim pandžama. Ulaz u četvrti krug čuva vuk Pluton, nekada bog bogatstva, a sada neman u paklu. U ovom se krugu nalazi najveći broj grešnika. To su škrci i rasipnici. Presjekavši krug, pjesnici se spuštaju niže, u peti krug, u močvaru koja okružuje užareni grad Dis. U blatu močvare bijesno se tuku, grizu i proganjaju srditi, a udubinama dave se lijeni. U šestom krugu vragovi su stajali na straži, te ne puštaju Dantea. Udišući smrad, spuštaju se u sedmi krug, gdje su smješteni nasilnici. Sedmi krug dijeli se na 3 pojasa. U prvome su nasilnici protiv bližnjih, u drugom su samoubojice, a u trećem pojasu na grešnike pada ognjena kiša. U osmom krugu kažnjene su varalice, i sastoji se od 10 zlih jaruga. U 1. su svodnici i zavodnici, u 2. laskavci, u 3. smionisti, u 4. lažni proroci, 5. ispunjavaju oni koji su trgovali građanskim častima, u 6. su licmjeri u 8. lažni savjetnici, u 9. vragovi i u 10. krivotvoritelji. Deveti krug kažnjeni su najveći grešnici – izdajice. Nakon 9. kruga izbijaju u čistilište koje je podijeljeno na pred čistilište, pravo čistilište i zemaljski raj. I na kraju put ih vodi kroz 9 nebesa : Mjesečevo, Merkurovo, Venerino, Sunčevo, Marsovo, Jupiterovo, Saturnovo, pa zvijezda stajačica, a posljednje 9 je kristalno, gdje se Danteu ispuni najveća želja – da vidi otajstvo Svetoga Trojstva.


43) Giovanni Boccaccio, Dekameron
( O književniku, smjesti ga u prostor i književno razdoblje, glavni dijelovi i ostale značajke djela)


44) Francesco Petrarca, Kanconijer
( O književniku, smjesti ga u prostor i književno razdoblje, glavni dijelovi i ostale značajke djela) FRANCESCO PETRARCA ( 1304. – 1374. )
Bio je znameniti talijanski pjesnik iz 14. st. Rodio se u Arezzu, gdje mu je otac, prognani firentinski notar, našao privremeno utočište. Potom se obitelj preselila u Pisu, pa u Avignon. Studirao je pravo u Montpellieru i u Bologni, ali ga je studij slabo zanimao. Jača je bila ljubav prema književnosti. Od rimskih pjesnika i pisaca čitao je Cicerona i Vergilija. Nakon očeve smrti se vratio u Avignon, ubrzo mu je umrla i majka, a on je pristupio svećeničkom staležu i primio niže zaređenje. Tamo se zaljubio u Lauru de Noves, suprugu Huga de Sada. Petrarca joj je ostao odan do smrti, iako mu ona nije uzvraćala ljubav. U njezinu čast napisao je veliki broj pjesama neprolazne ljepote. Od 1337. do 1349. povukao se u samoću i maštajući o Lauri napisao svoja najbolja djela. 1341. okrunjen je na rimskom Kaptolu lovorovim vijencem, najvećim književnim priznanjem onoga vremena. Laura je umrla za vrijeme velike epidemije kuge. Petrarca napušta Francusku i odlazi živjeti u Italiju gdje je ostao sve do svoje smrti. Pisao je na latinskom i talijanskom jeziku.
Latinska djela : povijesni spjev Africa, De viris illustribus ( o slavnim ljudima ), 24 biografije poznatih Rimljana, Secretum, knjiga imaginarnih Petrarcinih razgovora sa svetim Augustinom, i dr.

KANCONIJER
Kanconijer je njegovo najpoznatije djelo. To je zbirka talijanskih stihova, u kojima je dao intiman lirski dnevnik svoje nesretne ljubavi prema Lauri, za vrijeme njezina života i nakon njezine smrti. Zbirka se sastoji od 366 pjesama ( 317 soneta, 29 kancona, 9 sestina, 7 balada i 4 madigrala ). Ona označava početak moderne ljubavne lirike. Laura je ovdje nedostižna, a pjesnik je beznadno zaljubljen. Petrarca je oslobodio europsku ljubavnu liriku mistično- religioznog kulta gospe ( dame ) opisujući ljubav prema konkretnoj ženi, koja ga svojom ljepotom i fizički privlači, prikazujući istodobno svoju unutarnju razapetost između srednjovjekovnih moralnih načela i ovozemaljskih težnji, čime navješta renesansu. Bio je majstor forme i njegovi soneti predstavljaju savršenstvo toga pjesničkog oblika. Petrarcina poezija izvršila je jak utjecaj na razvoj sveukupne kasnije europske ljubavne lirike, a njegovi nastavljači u 15. i 16. st. nazivaju se petrarkisti / Š. Menčetić, Dž. Držić i H. Lucić /.


45) Lirika
( Što je to, obilježja lirike, klasična i tematska podjela)


46) Epika
( Što je to, obilježja epike, podjela epike, razlika između epske poezije i proze, epske vrste )
E P I K A
Karakterizira je pripovjedanje, te ima fabulu tj. slijed zbivanja. Ustrojstvo epskog djela čine: događaj, likovi i fabula. Događaj odabire pripovjedač, a teme mogu biti: intimne, društvene, povijesne i političke. Pripovjedač govori o ljudima koji sudjeluju u zbivanju, a ti ljudi postaju likovi i oni su nositelji ideja i zbivanja, te tako razlikujemo glavne i sporedne likove.Događaji se mogu pripovjedati kronološkim slijedom, prekidanjem kronolškog sllijeda, te vraćanjem unatrag ( retrospektivno ).
EPSKE VRSTE
a)Epika u stihu
1) EPSKA PJESMA- najkraće epsko djelo u stihu, a pripovjeda o povijesnim događajima i junacima.
2) EP-opsežniji od epske pjesme, govori o povijesnim događajima i junacina, ali može tematizirati i neke intimne događaje( postoje sentimentalni i životinjski ep).
3) EPOPEJA-najopsežnije epsko djelo u stihu, govori o povijesnim događajima i junacima, a odlikuje se širinom zahvata, te autor piše i o običajima, vjerovanjima, stilu života jednog naroda (npr. Ilijada i Odiseja)
b) Epika u prozi:
KRAĆE EPSKE VRSTE:
1) BASNA-epska vrsta u kojoj se prikazuje jedan događaj,likovi su životinje i stvari koji ismjehuju ljudske mane,te također ima pouku na kraju.
2) BAJKA-epska vrsta u kojoj se prikazuju stvari i fantastični događaji, te ima stvarnih i nestvarnih likova. Bajke mogu biti navodne i umjetničke.
3) MIT- epska vrsta koja oblikuje mitsku temu.
4) LEGENDA- prikazuje život kršćanskih svetaca i likova iz povijesti.
5) VIC- oštroumna dosijetka šaljivo intonirana.
6) ZAGONETKA- književna vrsta dvočlana ustroja, a sastoji se od 2 izraza.
7) POSLOVICA- najčešća i najbrojnija vrsta usmene književnosti, a izražava životne mudrosti i ljudske istine.
8)AFORIZAM-sličan poslovici, kratka i mudra izreka.
DULJE EPSKE VRSTE:
1) NOVELA- epsko djelo koje obrađuje jedan događaj i ima malo likova.
2) PRIPOVIJETKA- opsežnija je od novele, ima nešto više likova.
3) ROMAN- najopsežnija epska vrsta u prozi.


47) Drama
(Što je to, vrste drame, dijelovi drame, obilježja i povijest nastanka drame)
DRAMA
Naziv drama upotrebljava se kako za oznaku književnog roda kojega razlikujemo od lirike i epike, tako i za oznaku dramske vrste unutar dramske književnosti koju razlikujemo od komedije i tragedije. Zajedničkim imenom «drama» nazivamo i sve književne tekstove namijenjene izvođenju na pozornici. Dramski tekst se dijeli na: ČINOVE, SLIKE I PRIZORE, odnosno SCENE.
Kompozicija drame:
I. UVOD
II. ZAPLET
III. VRHUNAC ili KULMINACIJA
IV. PREOKRET ili PERIPETIJA
V. RASPLET
Dramske vrste: TRAGEDIJA, KOMEDIJA I DRAMA

TRAGEDIJA-dramska vrsta u stihovima koja se razvila u staroj Grčkoj, a svoj procvat postiže u 5.st.pr.n.e.
Starogrčka tragedija imala je obredni karakter. Njezina je tematika uzeta iz mitova, a u izvedbi kor ima jako važnu ulogu. Izvodili su je posebno odjeveni glumci koji su nosili maske.Opće značajke tragedije: TRAGIČNI JUNAK, TRAGIČNA KRIVNJA, TRAGIČNI ZAVRŠETAK, UZVIŠENI STIL I KATARZA.

KOMEDIJA- dramska vrsta koja se, kao i tragedija, razvila iz pučkih obreda, a najveći je procvat doživjela u demokratskoj Ateni.
Podvrste komedije:
1. KOMEDIJA KARAKTERA ( gradi komične efekte na tipovima karaktera koji su smiješni zbog neke mane ili pretjeranosti )
2. KOMEDIJA INTRIGE ( stvara osnovne efekte na zapletima proizašlim iz nerazumijevanja, nesporazuma ili nepažnje )
3. KOMEDIJA SITUACIJE ( temelji se na neobičnim, neočekivanim i nepredviđenim situacijama u koje dolaze likovi tijekom radnje )
4. KOMEDIJA KONVERZACIJE ( bitne elemente komičnog zasniva na duhovitim razgovorima, verbalnim dosjetkama )
5. FARSA ( podvrsta komedije koju karakterizira grub i vulgaran humor, karikirani likovi, zaplet zasnovan na nesporazumu s elementima grotesknog )
6. VODVILJ ( laka komedija u kojoj se pjevaju popularne melodije ).

-DRAMA U UŽEM SMISLU- negdje između komedije i tragedije, najsličnija je stvarnom životu - javlja se u 19. st., npr. kod Henrika Ibsena


48) Diskurzivni književni oblici
( Kakvi su to oblici, pripadaju li književnosti, nabroji najčešće diskurzivne vrste, obilježja)


49) Barok kao književno razdoblje
( Smjesti u prostor i vrijeme, autori i djela, značajke stila, barok u evropskoj i hrvatskoj književnosti)
Barok u Hrvatskoj Barok je stil u graditeljstvu, slikarstvu, kiparstvu, glazbi i književnosti. Kao stilsko razdoblje - trajalo je od kraja 16. do sredine 18. stoljeća. Izrazito je suprotstavljen renesansi,a zamijenit će ga klasicizam kao barokna suprotnost. Naziv mu se dovodi u svezu s portugalskom riječju barocco (vrsta bisera nevelike vrijednosti i nepravilna oblika). Time se prvotno htjelo reći da je stil neprirodan i bez posebna značenja. To su posebice isticali protivnici katoličke obnove s kojom je barok u izravnoj vezi.
Glavne značajke:
- bogata kićenost
- majstorsko umijeće gomilanja ukrasa
- pobožni naglasci
- reprezentativan i dekorativan sjaj
- obilje pokusa oblikom i zvukom
- razigrana duhovitost
- raskošna, neobična metaforika Barok u hrvatskoj reformacija je uglavnom mimoišla Hrvatsku, ali nije i turska sila koja je pustošila sve redom.
Dok se hrvatski junaci bore s fanatiziranim Turcima, Europa je zabavljena sobom, opasno je ugrožena reformama.
Važni pisci:
- Ivan Gundulić -Suze sina razmetnoga
-Dubravka
-Osman
- Ivan Bunić Vučić -Mandalijena pokornica
- Plandovanja
- Stjepan Đurđević -Derviš
- Vladislav Menčetić -Trublja slovinska
-Fran Krsto Frankopan -Gartlic za čas kratiti

Barok u likovnim umjetnostima i glazbi -
)ovo je samo informativno, ako se želite iskazati svojim poznavanjem teme)
U hrvatskoj nastaje više vrijednih graditeljskih spomenika za što su ponajviše zaslužni isusovci, koji su zapravo uveli barok u hrvatsko graditeljstvo. Ističu se barokni spomenici u Hrvatskoj:
1. crkve:
u Lepoglavi, Kutini, Belcu, Varaždinu; Sveta Katarina u Zagrebu, Sveta Marija i Sveti Vlaho u Dubrovniku
2. dvorci: u Bistrici i Brezovici
3. palače: Cindro u Splitu, Oršić - Rauch u Zagrebu

Poznatiji su hrvatski slikari baroknog stila: Bernardo Bobić, Ivan Ranger i Marko Capogrosso i minijaturist Bone Razmilović. Među baroknim kiparima su djelovali i domaći majstori kao: Fulgencije Bakotić i Petar. Nakić.Hrvatski glazbenici već na početku 17. st. stvaraju u skladu s baroknim strujanjima u Europi. Najpoznatiji skladatelj hrvatskog baroka Ivan Lukačić. Njegovo djelo (zbirka) Sacrae Cantiones. U sjevernim hrvatskim krajevima u doba baroka nastao je velik broj tiskanih i rukopisnih zbornika i pjesmarica (najpoznatiji je Pavlinski zbornik, (1664.) Slične su pjesmarice priređivali i franjevci "Bosne Srebrene".


50) Predrenesansa i renesansa u hrvatskoj književnosti
( Smjesti u prostor i vrijeme, autori i djela, značajke stila, centri renesanse u Hrvatskoj)



51) Ilirski pokret u hrvatskoj kulturi i književnosti
( Nacionalno osvještavanje, časopisi, pokretači, djela...)

Hrvatski narodni preporod Hrvatski narodni preporod - ilirski pokret čiji službeni početak označava 1835. godina kada je začetnik i vođa preporodnog pokreta dr. Ljudevit Gaj objavio prvi broj Novina horvattzskih i Danicze, nosio je društvena i politička obilježja koja su unijela temeljne promjene u tadašnje prilike u Hrvatskoj. Plemstvo i građanstvo u banskoj Hrvatskoj pristupilo je hrvatskom narodnom preporodu koji je ujedno i bio proces hrvatske nacionalne integracije, koja je vodila prema politici osamostaljivanja Hrvatske od Ugarske. Preporodnim pokretom branio se identitet nacije kao zajednice novog tipa.
Vođe ilirskog pokreta ujedno su smatrale da se i vanjštinom moraju iskazati kao pripadnici svoga naroda i narodnog preporoda, kao što pohrvaćuju imena i prezimena, uvode društvene plesove u narodnom duhu, a ilirski grb stavljaju na ukrase i predmete dnevne upotrebe.
Zbog pritužbi na širenja ilirskih ideja, čak iz Bosne, te činjenice da su borbe iliraca i madžarona bile sve žešće, zabranio je 1843. car i kralj Ferdinand V. ilirsko ime. Kad je Ivan Kukuljević Sakcinski 2. svibnja 1843. u Hrvatskom saboru održao svoj glasoviti govor o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog u poslovanje Sabora i druge poslove, na madžarskoj je strani zavladala nervoza. Zbog toga je morao odstupiti madžaronima skloni ban Haller, a vlast je preuzeo, kao banski namjesnik, zagrebački biskup Juraj Haulik. I taj, posljednji hrvatski staleški (plemenitaški) sabor napokon donese odluku da se umjesto latinskog uvede kao službeni hrvatski jezik. Tom odlukom je zapravo završen Hrvatski narodni preporod. U slavu tog dogadaja izvedena je 23. i 24. listopada 1847. opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog. proširenjem kulturnog i političkog djelovanja na sve zemlje u kojima su živjeli Hrvati, Zagreb je postao njihovo pravo kulturno i političko središte


52) Klasicizam u hrvatskoj književnosti
( Smjesti u prostor i vrijeme, autori i djela, značajke stila )


53) Realizam u hrvatskoj književnosti
( Smjesti u prostor i vrijeme, autori i djela, značajke stila )

HRVATSKI REALIZAM -razdoblje realizma u Hrvatskoj književnosti traje od 1881. do 1892 godine-za početak su povjesničari književnost uzeli godinu Šenoine smrti, a za kraj godinu objavljivanja Matoševe novele Moć savjesti-pojam hravatskog realizma je također u znaku suprostavljanja prethodnom književnom smjeru, romantizmu-mladi hravtski realisti žestoko su napadali njegove pristaše-"prvi Parižanin u hravtskoj književnosti"bio je Eugen Kumičić, istaknuti prvaš-promicao je naturealizam i slavio francuskog romanopisca Emila Zolu--pariški listovi i časopisi (navlastito "Hrvatska vila" i "Vijenac") potpomažu stvaranju književnih djela posebice koja donose domoljublje - pisci su zamjećivali probleme, raščlanjivali ih, a rado su i nudili raješenja - u završnici razdoblja realizma pojavljuju se djela s više pozornosti psihologiji likova: psihološke novela i romani-u hrvatskom realizmu nametnula se proza:novela i roman-pisci: Eugen Kumičić (Začuđeni svatovi, Primorci i dr.), Ante Kovačić (U registraturi), Ksaver Šandor Gjalski (Pod starim krovovima, Diljem doma i dr.), Vjenceslav Novak (Posljednji Stpančići), Josip Kozarec (Mrtvi kapitali, Slavonska šuma, Tena i dr.), Josip Draženović (zbirka Crtice iz primorskog malograđanskog života), Jura Turić, Fran Mažuranić (Lišće), Silvije Strahimir Kranjčević, August Harambašić, Đuro Arnold, Hugo Badalić, Jovan Hranilović.


54) Moderna u hrvatskoj književnosti
( Smjesti u prostor i vrijeme, autori i djela, značajke stila )

MODERNA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI
-Modernu smještamo u razdoblje koje obuhvaća zadnja dva desetljeća 19.st. i traje do 1914.god.- 80.-tih god. 19.st. mnogi studenti koji su se usprotivili mađarizaciji na sveučilištu u Zagrebu, izbačeni su s fakulteta , pa napuštaju Hrvatsku.
- Studije nastavljaju u Pragu i Beču- U tim centrima shvaćaju moderne Evropske tokove u književnosti i ostalim umjetnostima, prihvaćaju ih i sami počinju pisati pjesme, novele, te izdaju časopise.
- Bilježimo ih kao PRAŠKU I BEČKU SKUPINU HRVATSKIH MODERNISTA.
- S druge strane modernu u Hrvatsku donosi A. G. Matoš koji je neko vrijeme živio u Parizu i surađivao s brojnim modernistima.
- PRAŠKA SKUPINA: - vođa: - Milan Šarić, tiskali su časopis ''HRVATSKA MISAO''
- BEČKA SKUPINA: - vođe: - Milivoj Dežman i Branimir Livadić, tiskali su časopis '' MLADOST'' .

VAŽNI ČASOPISI U RAZDOBLJU MODERNE:
- SUVREMENIK, ŽIVOT, HRVATSKA SMOTRA, STEKLIŠ, LUČ

ZNAČAJKE MODERNE:
- Svrha i zadaća je uzdizanje ljepote, čovjek se više ne sagledava samo kao društveno biće, prevladavaju motivi tajnovitih sudbinskih odrednica, književni likovi su umorni, duševno labilni, osjećaji su ispred razuma.

ZNAČAJNI PISCI MODERNE:
- A. G. Matoš
- Vladimir Vidrić
- Dinko Šimunović
- Dragutin Domjanić
- Vladimir Nazor
- Ivan Kozarac
- Fran Galović
- Ivo Vojnović
- Milan Begović


55) Šenoino doba, predrealizam, protorealizam
( Smjesti u prostor i vrijeme, autori i djela, značajke stila, objasni nazi-ve )


56) Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti


57) Najstariji spomenici hrvatske književnosti, pisma na kojima su pisani...


58) Renesansa u evropskoj književnosti
( O književnom i umjetničkom razdoblju, smjesti u vrijeme i prostor, najvažniji književnici i djela)


59) Klasicizam u evropskoj književnosti
( O književnom i umjetničkom razdoblju, smjesti u vrijeme i prostor, najvažniji književnici i djela)


60) Romantizam u evropskoj književnosti
( O književnom i umjetničkom razdoblju, smjesti u vrijeme i prostor, najvažniji književnici i djela)


61) Moliere, Škrtac
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)


62) Antička književnost, Grčka i Rim
( O književnom i umjetničkom razdoblju, smjesti u vrijeme i prostor, najvažniji književnici i djela)


63) Romantizam u evropskoj književnosti
( O književnom i umjetničkom razdoblju, smjesti u vrijeme i prostor, najvažniji književnici i djela)


64) Realizam u evropskoj književnosti
( O književnom i umjetničkom razdoblju, smjesti u vrijeme i prostor, najvažniji književnici i djela)


65) Modernizam u evropskoj književnosti
( O književnom i umjetničkom razdoblju, smjesti u vrijeme i prostor, najvažniji književnici i djela)

MODERNIZAM U EUROPSKOJ KNJIŽEVNOSTI
Započinje u mnogim europskim književnostima već u drugoj polovici 19. st.Francuska književnost bila je gnijezdo iz kojeg su krenule promjene. Glavno obilježje je odsustvo gledanja na književnost kao na nešto što bi trebalo biti korisno. Na književnost se gleda isključivo kao na lijepu umjetnost čija ljepota je sama sebi svrhom. Tu je važan izraz LARPURLATIZAM (umjetnost radi umjetnosti). Promjene u književnosti nadahnjivane su filozofskim strujanjima toga vremena. Tradicionalnome se suprotstavlja novo. Začetnici i zastupnici promjena u književnosti odbacuju pomnost znanstvenoga redoslijeda u stvaranju zaključaka. Zagovornici su osjećaja, domišljanja, intuicije. Zanima ih raščlamba unutarnjih čovjekovih doživljaja, nepoznati krajevi i pustolovine.
Najvažniji književnici europskog modernizma:
· Fjodor Mihajlovič Dostojevski
· Henrik Ibsen
· August Strindberg
· Theophile Gautier
· Charles Baudelaire

66) Književna avangarda i pravci u raznim nacionalnim književnostima na početku 20. st.


67) Edgar Alan Poe, Crni mačak
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)

Ponešto o piscu:
Edgar Allan Poe je rođen 1809. godine u Bostonu. Pohađao je Universiy of Virginia i West Point, ali ih nije dovršio. Zbog svojih Ubojica u Rue Morgue, smatra se ocem moderne detektivske priče. Njegova druga velika djela su: Zvona, Annabel Lee, Arhur Gordon Pym, Priče, groteske i arabeske, te Gavran i druge pjesme. Poe je umro 1849. godine od posljedica alkoholizma. Ukratko o likovima…ili možda o liku…koji nije imenovan. On je čovjek pomajo nestalne psihe, vjerojatno utjecaj alkoholizma, čovjek koji je naglo postao siromašan i razdražljiv. Ne mogu reći da ga krivim, niti da ga opravdavam.

Kratak sadržaj Crni mačak:
Priča se o čovjeku, koji je od rane mladosti privržen životinjama, te ih je uvijek držao u kući, mazio… Kasnije se oženio sličnom takvom osobom. Držali su mnogo ljubimaca, među kojim i crnog mačka Plutona. Jednog dana, ne mogavši više gledati životinju, objesi je na drvo. Čovjek dovodi kući crnog mačka iz neke krčme. Tako žive neko vrijeme, a onda čovjek zapazi mrlju na mačkovim prsima, koja ima oblik vješala. Tako redom, čovjek digne sjekiru na mačka, žena ga zaustavi, on digne sjekiru na ženu, ubije ju i zazida ju u podrumu. Nakon toga mačak nestaje, i on konačno mirno spava. dolazi policija i ne otkriva nikakvog traga, ali čovjek lupi o zid, koji je nedavno sagradio, a iznutra se javi cviljenje. Policajci sruše zid, te nađu ženu i mačka. Mjesto radnje:Radnja se odvija negdje u Americi.
Vrijeme radnje: Radnja se odvija u 19. stoljeću.


68) Johan Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)
Bilješke o piscu:
Rodio se 28. kolovoza 1749 godine u Frankufurtu, a umro je 22.ožujka 1832.Potekao je iz ugledne i imućne građanske obitelji. Pjesničke prvence objavljuje u Leipzigu, gdje studira pravo. "Patnje mladog Werthera" učinit će ga najpoznatijim njemačkim autorom. On je prvi njemački pisac koji postiže svjetsko značenje. Djela mu zahvaćaju gotovo sve književne rodove i više znanstvenih područja, obnovitelj je lirike, drame, epa i romana. Učenjak je s dubokim uvidom u strukturu prirode, simbol njemačkog klasičnog humanizma. Izvršio je golem utjecaj na cijeli europski kulturni krug.
Najznačajnija djela su mu: Faust, Herman i Doroteja, Reineke Fuchs i dr.

Sadržaj Patnje mladog Werthera:
Werther, mladi pravnik, dolazi u neki gradić da raščisti neka pitanja u vezi s nasljedstvom. Prigodom ladanjskog bala upoznaje Lottu, kćerku upravno-sudskog činovnika. Oduševljen je njezinom milinom, prirodnim držanjem i plemenitim osjećajima, pa iako zna da je zaručena s Albertom, on se u nju zaljubljuje. Kako se Lotta vlada korektno, ne zaboravljajući ni na čas odsutnog zaručnika on je zbog toga još više poštuje i cijeni. Kad se Albert vratio s putovanja, Werther se s njime sprijateljio. Njih dvoje provode sretne dane. No Wertherova ljubav biva svakim danom sve jača. Dosadašnja ga idila ne zadovoljava i mladić napokon donosi odluku da ode, kako ne bi narušio sklad koji vlada između zaručnika. Zaposlio se daleko od Lotte. Ipak, ne može odoljeti želji da je opet vidi te se vraća u gradić gdje su se upoznali. Albert s kojim se nekoć dobro slagao sada mu je omrznuo, a sve mu se čini da Lotta u tom braku nije sretna. Wertherova ekscentričnost vrijeđa trijeznog Alberta koji naslućuje da bi mu Werther mogao postati opasan. I Lotta koja je dugo zavaravala samu sebe, počinje uviđati da njezini osjećaji nisu bezazleni. Da bi spriječila svakodnevne Wertherove posjete, ona mu naređuje da par dana izostane. Werthera već duže vrijeme salijeću misli o samoubojstvu. Vraća se još jednom Lotti, pada joj oko vrata i njihove se usne prvi put sjedinjuju. Nakon trenutačnog zanosa Lotta se pribere i daje Wertheru do znanja kako ga više ne želi vidjeti. Werther odlazi kući sav rastresen poručivši Albertu da mu posudi pištolje jer se sprema na putovanje. Werther se iste noći nakon duljih meditacija koje stavlja na papir, ubija Albertovim pištoljem.


69) Ernest Hemingway, Kome zvono zvoni, Starac i more...
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)


70) Marcel Proust, Combray
( Smjestiti u prostor i vrijeme, najvažniji biografski podaci, značajke djela)


71) Henrik Ibsen, Nora (Lutkina kuća)

Henrik Ibsen (1828. – 1906.) norveški je dramatičar. Izvanredno zaslužan za razvoj moderne drame. Rođen je u Skienu. Školovao se u domovini, ali gotovo 30 godina života proveo je u inozemstvu. Sva najbolja književna djela, ponajprije drame, napisao je daleko od domovine. Prvim svojim pjesmama i dramama pripadao je romantici. Slavu je stekao u svojoj domovini norveškom dramom "Pretedenti na prijestolje" (1863.). Brak i društveni položaj žene izazov su njegovoj pomnoj raščlambi već u "Komediji ljubavi" (1862.), ali najuspješnije je u "Nori" ili "Lutkinoj kući" (1879.).
Djela:
· "Katilina"
· "Komedija ljubavi"
· "Peer Gynt"
· "Brand"
· "Sablasti"
· "Divlja patka"

Radnja "Nore" se događa za božićnih blagdana u kući bankarskog službenika Helmera. Helmerova supruga Nora za spas zdravlja svojega supruga posudila je novac bez njegova znanja od Krogstada i nastoji što prije vratiti posuđeno. Helmer postaje Krogstadu šef i želi ga otpustiti s posla. Htio je zaposliti gospođu Linde koja će postati Krogstadova supruga. Krogstad, uz suglasje i gospođe Linde šalje pismo Helmeru. dolazi do sukoba Helmera i Nore koji će se završiti Norinim napuštanjem supruga i djece. Povrijedivši je grubim riječima, dajući joj do znanja da više nema pravo odgajati njihovu djecu, napušta ga, vidjevši da je cijeli život živjela sa strancem.



72) Albert Camus, Kuga


73) Eugene Ionesco, Stolice


74) Bertolt Brecht, Majka Courage i njezina djeca


75) Svjetska književnost u 2. razdoblju, autori, stil


76) Franz Kafka, Preobražaj


77) William Shakespeare, Hamlet

WILLIAM SHAKESPEARE (1564.-1616.)
Rodio se 1564. g. U Stratford-on –Avonu u Engleskoj. Bio je poznati pjesnik i dramatičar. Neki stručnjaci tvrde da je napisao 37 drama, koje se dijele na: tragedije, komedije i povijesne drame.

Tragedije: Julije Cezar, Hamlet, Otelo, Antonije, Kleopatra, Romeo i Julija…Komedije: Komedija zabluda, Dva veronska plemića, San Ivanjske noći, Mletački trgovac i dr.

Povijesne drame: Henrik VI, Henrik VII, Henrik VIII.

Romance su: Periklo, Zimska priča i Oluja. Shakespeare se u pisanju dramskih tekstova nadahnjivao poviješću, starijom književnošću, usmenom književnošću i svojim vremenom. 1609. g. izašli su njegovi soneti, zbirka od 154 pjesme.

Umro je 1616. g. u Stratford-on –Avonu.

HAMLET
Radnja počinje u dvorcu Elsinore u Danskoj. Saznavši da mu je stric ubio oca, kraljević Hamlet pati i želi se osvetiti. Osvetničku namjeru nastoji prikriti glumljenjem ludila koje njegova majka Gertruda i stric Klaudije pripisuju bolesnoj strasti prema Ofeliji, kćeri državnog tajnika Polonija. Klaudije šalje Hamleta u Englesku u smrt, ali Hamlet se vraća i saznaje da se Ofelija utopila. Na Klaudijev poticaj, Ofelijin brat Laert izaziva Hamleta na dvoboj. I Laert i Hamlet zadobiju smrtonosni ubod. Zadnjom snagom Hamlet osvećuje oca, a njegova majka popije čašu otrovanog vina. Hamlet umire spokojan na rukama vjernog prijatelja Horacija.


78) Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote

Miguel de Cervantes Saavedra(1547.-1616.) najveći je španjolski pripovjedač, ali i jedan od najvećih pisaca svjetske književnosti. Nakon školovanja u Madridu, stupa u vojsku gdje doživljava neugodne avanture, a veliki trag ostavlja petogodišnje ropstvo kod Maurskih gusara. Nakon povratka u domovinu njegov književni rad i niži činovnički položaj osiguravaju mu skroman i siromaški život. Zato dospijeva u zatvor, a u bijedi i umire.
Pisao je drame i komedije, a njegov prvi prozni rad La Galatea je konvencionalna igra gdje se tragovi još osjećaju u prvom djelu njegova najvažnijeg rada Bistrog viteza Don Quijotea od Manche.
Napisao je svoje poznate Uzorite novele nastavljajući Boccacciovu tradiciju. Godinu dana prije smrti objavio je drugi dio Don Quijotea.

DON QUIJOTE
Visoki, mršavi seoski plemić, Don Quijote, toliko se zanosi čitanjem popularnih romana o vitezovima- lutalicama da zaboravi da je njihovo vrijeme prošlo. On se osjeti pozvanim da opere grijehe svijeta, da ga oslobodi nepravde i nasilja. Iako po prirodi dobroćudan i blag, priprost i duševan, odluči da poput vitezova krene u borbu, da pruži pomoć i zaštitu onima koji je trebaju i da tako prinese svoj mali obol uvođenja viteške pravde i časti. Za svoj damu odabire Dulcineju, običnu seosku djevojku, koju pak smatra plemenitom i vrijednom da se u njeno ime bori. Na legendarnom kljusetu, Rocinanteu, i u pratnji svoga po karakteru dijametralnog suprotnog perjanika Sancha Panze, neukog, ali razumnog i realnog seljaka, Don Quijote kreće u bezbrojne pustolovine. Ali dok u svojoj imaginaciji vidi na svom putu divove, razbojnike, čarobnjake i vojske iz teških romana, dotle Sancho prepoznaje vjetrenjače, slučajne prolaznike ili stado ovaca. Međutim, iako različiti, njih dvojica konvergiraju jedan drugome- Sancho povjeruje na čast da će se ostvariti njegovo vladanje otokom, kako mu je obećao Don Quijote ako pođe s njim na pohod, a ovaj put umire svjestan svojih zabluda, pomiren sa svijetom, shvaćajući svoju tragiku.


79) Sofoklo, Antigona


80) Homer, Ilijada i Odiseja

HOMER
-stvarao je u vrijeme antičke književnosti( epoha u povijesti europske književnosti koja započinje u 10.st. prije Krista, a traje do 5.st. prije Krista). Predstavnik je Grčke književnosti. Napisao je epopeje ILIJADA I ODISEJA u 8.st. prije Krista.

ILIJADA-u Ilijadi se epski pjeva o razdoblju od 49 dana, 10. godine rata između Ahejaca i Trojanaca, do kojega je došlo zato što je Trojanac Paris oteo ženu Ahejaca, Menelaju ( lijepu Helenu). Glavni zapovjednik Ahejske vojske Agamemnon posvađao se u zajedničkom taboru s junakom Ahilom oko robinja. Rasrđeni Ahil odbija krenuti u borbu. Svađa pogoduje Trojancima. Njihov junak Hektor, Parisov brat ubija Ahilova prijatelja Patrokla koji se u borbi služio Ahilovim oružjem. Nakon toga Ahil se vrača u borbu i ubija Hektora.

ODISEJA-epopeja naslovljena prema Odiseju, grčkom junaku, sinu Hačkoga kralja Lektora, koji će na povratku iz trojanskog rata lutati 10 godina prije svoga povratka u Itaku. Proživjet će na strašnom lutanju mnoštvo opasnosti i izgubiti prijatelje. Njegova žena Penelopa bila mu je vjerna i čekala ga je svih 10 godina.


81) Stilska sredstva , rima, ritam, figure, vrste stihova > što su i čemu služe

STILSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA ILI FIGURE FIGURE DIKCIJE (lat. dictio – govor) – temelje se na učeniku pojedinih glasova u govoru; u ovu skupinu pripadaju i figure ponavljanja koje se temelje na ponavljanu riječ. Ne služe slikovitosti izražavanja. Riječi ne upotrebljava u prenesenom značenju.

ASONANCIJA- ponavljanje samoglasnika radi postizanja nekog efekta.
Olovne i teške snove snivaju
Oblaci nad tamnim gorskim stranama

ALITERACIJA- ponavljanje suglasnika radi postizanja nekog efekta. I cvrči, cvrčak na čvoru crne smrče ANAFORA- ponavljanje riječi na početku stihova.
Noćas se moje čelo žari
Noćas se moje vjeđe pote

EPIFORA- ponavljanje riječi na kraju stihova.

ONOMATOPEJA- oponašanje zvukova iz prirode.

FIGURE RIJEČI (TROPI )- nastaju promjenom osnovnog značenja riječi (grč.Trophos- obrat)Služi slikovitom izražavanju. Riječi rabi u prenesenom značenju.

METAFORA- riječ ili izraz prenesena značenja(značenje se prenosi po sličnosti)

ALEGORIJA- proširena metafora, razumijemo je ako pjesničke slike zamijenimo pojmovima.

PERSONIFIKACIJA- neživom se daju osobine živog.

EPITETI- ukrasni pridjevi

FIGURE MISLI- odnose se na širi smisao onog što je rečeno.

ANTITEZA- stavljanje u opreku suprotnih pojmova da bi oni istaknuli.

HIPERBOLA- preuveličavanje.

IRONIJA- kaže se suprotno onome što se misli.

GRADACIJA- postupno pojačavanje ili slabljenje početnog dojma.

OKSIMORON- spajanje protuslovnih pojmova.
Pametna budala

SITAKTIČNE FIGURE- odnose se na poredak riječi u rečenici.

RETORIČKO PITANJE- pitanje koje ne traži odgovor.

INVERZIJA- obrnut poredak riječi.

OSNOVNI KNJIŽEVNO- TEORIJSKI POJMOVI
RIMA ili SROK- glasovno podudaranje na kraju stiha.RIMA može biti:
PARNA aa bb cc
UNAKRSNA abab
OBGRLJENA abba
ISPREKIDANA abcb
TROSTRUKA aaa bbb
NAGOMILANA aaaa

RITAM- pravilna izmjena naglasaka, stanke, istih glasova, riječi, rečeničkih dijelova; može biti: brz, spor, ukočen, smiren.

PREBACIVANJE- u sljedeći stih prenosi se samo jedna riječ iz prethodnog stiha.

OPKOREČENJE- dio prethodnog stiha prenosi se u sljedeći stih.


82) Funkcionalni stilovi
Funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika Standardni je jezik višefunkcionalan. To znači da je njegova funkcija višestruka, da je on i jezik književnosti i jezik ureda i novina i medija i znanstveni jezik i jezik koji podmiruje potrebe za svakodnevnom govornom i pisanom komunikacijom, te da se u skladu s tim funkcijama raslojava na funkcionalne stilove.
Najvažniji su funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnoga jezika:
- književnoumjetnički funkcionalni stil
- razgovorni
- publicistički
- administrativni
- znanstveni

Funkcionalni se stilovi standardnog jezika međusobno razlikuju po odnosu prema normi tj. po stupnju dopuštene individualnosti. Normom najneobvezaniji funkcionalni stil, stil u kojemu je dopuštena najveća individualnost, književnoumjetnički je funkcionalni stil.

Književnoumjetnički funkcionalni stil
Najslobodniji je i najindividualniji funkcionalni stil standardnog jezika. On je toliko nevezan normama koje određuju standardni jezik da se može s pravom pitati jeli on uopće jedan od njegovih funkcionalnih stilova. Norma ga ničim ne obvezuje, tim se stilom u prvome redu izražava individualnost. On ima poseban odnos prema gramatičkoj i pravopisnoj normi te su u njemu prihvatljivi i nerealni gramatički oblici ( npr. boliš me, pijem se, trudan… )

Razgovorni funkcionalni stil
Ostvaruje se u pisanome i u govornome mediju, u zapisima, pismima, bilješkama i u dijalozima i u monolozima. Sadržaj razgovornog stila standardnog jezika svakodnevni je život, on služi za potrebe svakodnevnog sporazumijevanja, a odlikuje se komunikacijskom spontanošću i nepripremljenošću, prirodnošću. U njemu se upotrebljava razgovorna gramatika, npr: Doputovao je s vlakom umjesto doputovao je vlakom.
U razgovornome stilu česte su poštapalice ( je li, čuješ, ovaj… ) koje popunjavaju stanku u govoru.Kolokvijalizmi to su riječi i oblici koji se obično, spontano govore. Leksičko su obilježje razgovornog funkcionalnog stila. Npr. kupaona, cvjećarna, radiona, kifla, štreber, najlonka…

Žargon – specijalni jezik pojedine socijalne skupine ljudi. (npr. jezici zatvorenika, lopova…)
Žargonizmi - su riječi koje su svojstvene pojedinome žargonu.Vulgarizmi- su riječi neprikladne za pristojno izražavanje. Odnose se na npr. na područje seksualnosti. To su prostačke, grube i nepristojne riječi.

Publicistički funkcionalni stil
To je stil javnoga priopćavanja kojim se služe novinari i publicisti pišući tekstove za dnevne novine, časopise. Taj se stil ne ostvaruje samo u pisanome nego i u govornome mediju.
Žanrovi se mogu podijeliti u dvije skupine:
1. vijest, komentar, kronika, intervju…
2. kratka priča, humoreska, esej…U publicističkome se stilu pojavljuju žurnalizmi ( strateški interes, neriješeno pitanje…).
Odlika je publicističkog stila uporaba internacionalizma i posuđenica.

Administrativni funkcionalni stil
Administrativni je jezik pod snažnim utjecajem politike i ideologije pa se brzo mijenja i prilagođuje novim društvenim situacijama. Administrativni je stil određen svojom preskriptivnom funkcijom.
Pripada mu jezik ureda, državne uprave, trgovine, politike ( npr. izvješće umjesto izvještaj, nadnevak umjesto datum. )
Njime se pišu zakonski tekstovi, prijave za natječaje i životopisi.

Znanstveni funkcionalni stil
U potpunosti je u službi logičke organizacije sadržaja i njegova izraza. U njemu je individualna ograničenost najveća, a individualna sloboda najmanja. Određen je strogošću, racionalnošću. Temelj ustrojstva znanstvenog teksta čini model tvrdnja- odnos prema tvrdnji ( poricanje, dokazivanje ).
Znanstveni stil određen je nazivljem.
Može se podijeliti s obzirom na primatelja teksta na strogo znanstveni funkcionalni podstil i znanstveno popularni funkcionalni podstil.


HRVATSKI JEZIK

83) Objasni pojmove fonologija, fonetika, fonem, alofon

FONEM- najmanja jezična jedinica koja nema značenje, nego služi za razlikovanje značenja između riječi. Npr. luk – muk.

FONOLOGIJA – jezikoslovna disciplina koja se bavi proučavanjem fonema kao razlikovnih jedinica.Fonetičara zanimaju svi glasovi u kojem jeziku i u jeziku uopće. On istražuje akustička i tvorbena svojstva svih glasova bez obzira na njihovu ulogu u jeziku. Znanstvena disciplina koja se bavi time naziva se

FONETIKA.Postoji mnoštvo govornih zvukova. Svaki glas ne ostvaruje se uvijek istim zvukom. Npr. m u riječi tramvaj nikada ne izgovaramo isto kao u riječi mrak ili živim. Svaki taj ostvaraj je drugačiji , ali na ovoj razini nema razlikovne uloge – to su glasovne inačice istog glasa koje zovemo ALOFONI.

84) Morfologija – čime se bavi, što su morfem i alomorf

85) Glasovne promjene
-Glasovi se vrlo rijetko izgovaraju pojedinačno. Dolaze najčešće u skupovima u riječima (čuti) ili u izgovornim cijelinama (čuti će se). Katkad se u takvim glasovnim skupovima nađu u neposrednom susjedstvu 2 glasa različita po tvorbi (ds, bt ....) pa ta različitost otežava izgovor. Težnja za što lakšim i udobnijim izgovorom dovodi do različitih glasovnih promjena.

PALATALIZACIJA- je glasovna promjena u kojoj se jedrenici k,g,h ispred e/i ili nepostojanog a u nekim oblicima zamjenjuje palatalima (nepčanicima) č,ž,š.
PALATALIZACIJA SE NAJČEŠĆE PROVODI :
- u vokativu jednine imenice muškog roda (učenik - učeniče, Bog – Bože)
- u tvorbi nekih imenica (knjiga- knjižica, vrh-vršak)
- u prezentu nekih glagola na -ći- (vučem-vuku, vući, strižem-strigu, strići)
- u aoristu nekih glagola na -ći- (pretekoh-preteče)
- u tvorbi nekih glagola (muka-mučiti)
- u tvorbi nekih pridjeva (mlak-mlačan, prah- prašan)
- u nekim riječima palatarizira se C ispred I i E (stric-strič-e, strič-ev)

JOTACIJA- stapanje nepčanika (nepatala) s glasom j.
Puhati -puh - ju - pušu a n + j = š
Cvijet -cvijet - je - cvijeće a t + j = ć
Nositi -nos - jen – nošen as + j = š

-ako osnovna riječ završava na b, m , p i v ispred glasa j umećemo suglasnik L
-umetnuto (epentetsko L) koje se s glasom j stapa u lj. (slomiti - slom - l -jen –slomljen).

JOTACIJA SE POJAVLJUJE U:
-prezentu (nicati-ničem)
-imperfektu (nositi-nošah)
-gl. pridjevu trpnom (baciti-bačen)
-komporativu nekih pridjeva (visok-viši)
-instrumentalu nekih imenica (sol-solju)
-u zbirnim imenicama - je- (grm-grmlje)

SIBILARIZACIJA je pojava u kojoj se jedrenici k,g,h, samo u nekim oblicima ispred i zamjenjuju sibilantima c,z,s.

SIBILARIZACIJA SE PROVODI:
-u dativu i lokativu jednine imenice ženskog roda (majka-majci)
-u N, V, D, L i množine imenica muškog roda (orah – orasima – orasi)
-u imperativu nekih glagola na ĆI (peći, vući)
-u imperativu nekih glagola n CI ( pecijah, vucijah)

SIBILARIZACIJA SE NE PROVODI: u osobnim zamjenicama muškog i ženskog roda, u prezimenima, u imenicama odmila na -zga-, u većini zemljopisnih imena, u etnicima -na-, -nka-,-čanka-,-ćanka, u tuđicama, u većini imenica ženskog roda na -ka- pred kojima je neki suglasnik osobito ako znači pripadnost, zanimanje ili određenu osobinu, svojstvo osobe.

ZAMJENA L » O (vokalizacija) – provodi se na kraju sloga ili riječi
- u imenicama na –al-, -el- (kotal-kotao)
- u imenicama na –lac (pratilac- pratilica- pratioca)
- u tvorbi imenica ( seliti- selidba)
-u pridjevima (mil- mio)
->zamjena L >O ne provodi se: ako je ispred L dugi slog, u riječima tuđeg porjekla.

NAVEZAK – ako na kraju nekih priloga i prijedloga dodamo «a» koje ne mijenja značenje rijeći, dobivamo glasovnu promjenu navezak.

JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI
1) nađu li se dva suglasnika različita po zvučnosti, drugi mijenja prvoga i oni se radi lakšeg izgovora izjednačavaju .
2) Ako se nađu dva suglasnika od kojih je prvi zvučan, a drugi bezvučan, prvi se zamjenjuje svojim bezvučnim parnjakom.
3) Ako se nađu dva suglasnika od kojih je prvi bezvučan, a drugi zvučan, bezvučni se zamjenjuje svojim zvučnim parnjakom.Jednačanje suglasnika po zvučnosti se ne provodi: ako se D nalazi ispred suglasnika s, š, c, č, ć, u dvosložnim imenaicama na dac, dak, tac, i tka u nekim rijećima najčešće tuđeg porijekla, u trosložnom i više složnim imenicama.

JEDNAČENJE PO MJESTU TVORBE ako se zubnici s i z pred nepćanicima č,ć,dž, đ,j,nj zamjenjuju s najbližim nepćanikom tj. sa š odnosno ž.

GUBLJENJE SUGLASNIKA kad se nađu dva ista suglasnika jedan do drugog najčešće se piše samo jedan. Skupovi stn, štn, štnj, zdn, ždn, gube t zbog lakšeg izgovora.

86) Navedi koje vrste morfema poznaješ i objasni

87) Nabroji vrste riječi i kako ih dijelimo

PROMJENJIVE VRSTE RIJEČI
IMENICE su riječi kojma se imenuju bića, stvari pojavePo tome što obuhvaća pojam izražen imenicom razlikuju se opće imenice koje su zajedničke svim bićima, predmetima ili pojavama iste vrste (potok, zvijezda), vlasite imenice kojim se imenuje samo jedno određeno biće, predmet ili pojava (Marija, Ivan) i zbirne imenice za skup istovrsnihbića il ipredmeta koji se uzimaju ko jedna cjelina (djeca,momčad)Imenice se još mogu podijeliti na stvarne u čiju se stvarnost možemo uvijeriti pomoću svojih osjetila (voda,zemlja) i nestvarne – nešto nestvarnošto pomišljamo kao stvarno (hod,učenje).

PRIDJEVI
Riječi koje zajenjuju neku drugu riječ

IMENIČNE ZAMJENICE-zamjenjuju imenicu, u rečenici su samostalnei odgovaraju na pitanje:
tko?
što?
Tko je zhvatio vidru? Što tražiš?

PRIDJEVNE ZAMJENICE- zamjenjuju pridjeve, u rečenici dolaze kao dodatak imenicama i odgovaraju na pitanja:
koji?
čiji?
Čija torba leži na podu?

LIČNE ZAMJENICE zamjenjuju lica.

POVRATNA ZAMJENICA SEBE zamjenjuje sve lične zamjenice kada se označuje da se radnja vraća na lice koje ju vrši.
Ja volim sebe.

POSVOJNA ZAMJENICA zamjenjuje posvojne pridjeve i odgovara na pitanja:
čiji/a/e? Moj,tvoje, naše....

POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICA SVOJ označuje da nešto pripada licu o kome se goori u rečenici.
Ja čitam svoju knjigu.

POKAZNA ZAMJENICA upućuje na nešto označujući ujedno kojemu je to licu blisko, odgovaraju na pitanja:
koji? čiji? kakav? kolik? ovaj, ova,ovim, ovih....

UPITNE ZAMJENICE dolaze samo u pitanjima i zamjenjuju samo onu riječ koja se očekuje u odgovoru.

ODNOSNE ZAMJENICE povezuju zavisnu rečenicu s onom kojoj ta zavisna ovisi.
On se boji tigra iz džungle od koga svi strepe.

NEODREĐENE ZAMJENICE zamjenjuju nešto neodređeno, suviše općenito ili nešto niječno. Netko ide. I sve su ptice bile tužne. Nitko se nezna na ovom svijetu kao pjesnici diviti cvijetu.

BROJEVI
Riječi kojima se izriče čega ima ili koje je što po redu

GLAVNI BROJEVI su brojevi koji izriču točnu količinu nečega.
...jedan,dva,tri....

REDNI BROJEVI su brojevi koji izriču koje je što po redu.
...prvi,drugi,treći...

BROJEVNE IMENICE su riječi koje su po obliku imenice, a po značenju brojevi.
Trojica su me čekala u mraku.... (tri muškarca)

BROJEVNI PRIDJEVI su riječi s pridjevnom službom i sa značenjem broja.
Na kući su troja vrata.

GLAGOLI
Riječi kojima se izriče radnja,stanje i zbivanje
Po značenju mogu biti glagoli radnje- označavaju namjerno djelovanje (bježati,davati, dovesti), glagoli zbivanja koji označavaju djelovanje kome su uzročnici prirodni zakoni (klicati,mirisati) i glagoli stanja- koji označavaju stanje u kom se ništa ne radi niti se išta zbiva (biti, spavati, klečati)

GLAGOLI PO VIDU mogu biti svršeni koji izriču radnju koja je u određenom vremenu već svršena bilo u cjelini bilo samo djelomičnoi nesvršeni koji izriču radnju koja u određenom vremenu još nije svršena.

GLAGOLI PO PREDMETU RADNJE mogu biti prelazni- koji uza se mogu imati imenicu u akuzativu, neprelazni- koji ne mogu imati uza se imenicu u akuzativu na koju bi prelazila radnja) i povratni- uza se imaju povratnu zamjenicu.

NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEČIPRILOZI-su nepromjenjiva vrsta riječi koja se najčešće dodaje glagolima, a mogu se dodati pridjevima, prilozima ( malo prije ), pa i imenicama ( nekoliko kuća ), za označavanje mjesta, vremena, načina, uzroka, svrhe i količine radnje.

PRIJEDLOZI-su nepromjenjiva vrsta riječi koja nam služe da bi se pokazali odnosi među bićima, stvarima i pojavama u rečenici.
(ispod, na, oko, kod, iza...)

VEZNICI-su nepromjenjiva vrsta riječi koji povezuju dvije riječi ili rečenice.

USKLICI-su nepromjenjiva vrsta riječi kojima se izražava neki osjećaj, raspoloženje, doziv ili zvukovi iz prirode.

ČESTICE-su nepromjenjiva vrsta riječi koje služe samo za oblikovanje i preoblikovanje rečeničnog ustrojstva i za isticanje ili davanje drugačijeg značenja pojedinim riječima.

88) Objasni pojmove – imenice, opće imenice, vlastite imenice,glagolske imenice
-Po tome što obuhvaća pojam izražen imenicom razlikuju se opće imenice koje su zajedničke svim bićima, predmetima ili pojavama iste vrste (potok, zvijezda), vlasite imenice kojim se imenuje samo jedno određeno biće, predmet ili pojava (Marija, Ivan) i zbirne imenice za skup istovrsnihbića il ipredmeta koji se uzimaju ko jedna cjelina (djeca,momčad)
-Imenice se još mogu podijeliti na stvarne u čiju se stvarnost možemo uvijeriti pomoću svojih osjetila (voda,zemlja) i nestvarne – nešto nestvarnošto pomišljamo kao stvarno (hod,učenje).

89) Pripadaju li imenice promjenjivim ili nepromjenjivim riječima- objasni
Imenice pripadaju promjenjiviim vrsrama riječi zato što ih možemo mijenjati kroz padeže
(deklinirati), kroz rodove ( muški, ženski, srednji ) i kroz jedninu i množinu.

90) Pisanje velikog i malog slova

91) Što su to pridjevi, vrste i stupnjevanje pridjeva

92) Brojevi

93) Zamjenice

94) Glagoli
GLAGOLI - riječi kojima se izriče radnja, stanje i zbivanje. Po značenju razlikujemo glagole radnje zbivanja i stanja.
Glagoli radnje označavaju hotimično namjerno djelovanje.
Glagoli zbivanja označavaju nehotimično nenamjerno djelovanje, djelovanje kome su uzročnici prirodni zakoni.
Glagoli stanja označavaju nedjelovanje, stanje u kome se ništa ne radi niti se išta zbiva.

Glagoli po vidu mogu biti svršeni i nesvršeni.
Nesvršeni glagoli izriču radnju koja u određenom vremenu još nije svršena.
Svršeni glagoli izriču radnju koja je u određenom vremenu već svršena bilo u cjelini ili djelomično.

Po predmetu radnje razlikuju se prelazni, neprelazni i povratni glagoli.
Glagoli koji mogu uza se imati imenicu u akuzativu kao predmet radnje zovu se prelazni glagoli. Glagoli koji ne mogu imati uza se imenicu u akuzativu na koju bi prelazila radnja zovu se neprelazni glagoli.
Glagoli koji imaju uza se povratnu zamjenicu zovu se povratni glagoli.

Razlikujemo dva glagolska stanja: aktiv i pasiv.
Aktiv je radno glagolsko stanje, tj. sustav glagolskih oblika kojim se pokazuje da je radnja usmjerena prema objektu, da subjekt vrši radnju.
Pasiv je trpno gl. stanje, odnosno sustav gl. oblika koji pokazuje da je radnja usmjerena prema subjektu.


95) Glagolski oblici
U hrvatskom jeziku postoje sljedeći glagolski oblici: vremena, načini, pridjevi, prilozi, neodređeni oblik.
Jednostavni glagolski oblici:
INFINITIV: neodređeni glagolski oblik kojim se ne daje nikakav podatak o licu, broju, vremenu ili načinu. Završava na –ti (biti), na-ći (ići).
PREZENT: tvori se od svršenih i nesvršenih glagola, nastavcima -em , - jem, -im, -am (čitam)AORIST: tvori se od svršenih glagola nastavkom –oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše, -h, -/, -/, -smo, -ste, -še (dođoh)
IMPERFEKT: tvori se od nesvršenih glagola da se i to tako da se infinitivnoj ili prezentskoj osnovi dodaju nastavci: -ah, -aše, -asmo, -aste, -ahu ; -jah, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu; -ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu (vikah)
IMPERATIV: zapovjedni način, tvori se od infinitivne osnove nastavcima: -/, -mo, -te; -j, -jmo, -jte, ; -i, -imo,-ite; -ji, -jimo, -jite (-, daj).

U našem jeziku postoje 2 glagolska pridjeva : radni ( aktivni ) , i trpni ( pasivni ) .
Glagolski prilozi sadašnji i prošli.
Glagolski prilog sadašnji ili particip prezenta tvori se samo od nesvršenih glagola, tako da se trećem licu množine u prezentu doda nastavak –ći.
Glagolski prilog prošli ili particip perfekta tvori se tako da se infinitivnoj osnovi doda nastavak –vši ili –avši.

Složeni glagolski oblici:
PERFEKT- prošlo vrijeme složeno od glag. pridjeva radnog i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola biti ( rekao sam).
PLUSKVAMPERFEKT- pretprošlo vrijeme složeno od glag. pridjeva radnog i perfekta ili imperfekta pomoćnog glagola biti ( bio sam doveo ).
FUTUR PRVI- buduće vrijeme složeno od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti i od infinitiva ( ja ću doći ).
FUTUR DRUGI- pred buduće vrijeme složeno od glag. pridjeva radnog i dvovidnog prezenta pomoćnog glagola biti ( budem dolazio ).
KONDICIONAL PRVI- tvori se od glag. Pridjeva radnog i nenaglašenog aorista pom. glag. biti
( znao bih ).
KONDICIONAL DRUGI- tvori se od glag pridjeva radnog i kondiciona


96) Prilozi


97) Sintaksa, rečenice

SINTAKSA
Pojam sintaksa (grč.syntaxis slaganje ,uređivanje) odnosi se na dio gramatike koji izučava rečenicu i njene dijelove (međuodnos dijelova u rečenici).

Sintaksičke jedinice su rečenica, sintagma i riječ.
Pošto termin rečenica ima više značenja za približavanje ove sintakstičke jedinice koristi se termin komunikativna rečenica. Znači, komunikativna rečenica je sintaktsičko-komunikativna jedinica kojom se iskazuje cjelovita (završena) poruka.
Rečenica još može biti predikatna (finitna) što znači da je njena karakteristika da ima glagol u osobnom glagolskom obliku, upotrijebljen u funkciji predikata.

Druga sintaksička jedinica je sintagma.
Sintagma je spoj riječi nastao međusobnim povezivanjem dviju punoznačnih* riječi.
Sintagma može biti imenska (zanimljiva knjiga), pridjevska (vrlo zanimljiv), priložna (vrlo pažljivo) i glagolska (pažljivo čitajući knjigu).
Vrsta sintagme se određuje prema njenoj glavnoj riječi (riječi koja može nezavisno stajati). Riječ je najuža jezična jedinica, za sintagmu je to elementarna tj. prosta, nedjeljiva jedinica.
Sintaksa još proučava pravilan raspored riječi u rečenici. Određenim službama riječi u rečenici dati su nazivi. Pa je tako vršitelj radnje subjekt, koji vrši radnju u predikatu.
Pored ovih rečeničnih članova postoje još i atribut (koji stoji uz subjekat i daje mu neku osobinu), apozicija (obično stoji uz subjekt a može i uz objekt, to je sintagma koja daje neke dodatne informacije), objekt (onaj na kome, odnosno, na čemu se vrši radnja) i priložne oznake (za vrijeme, mjesto, način,itd.

* PUNOZNAČNICE
Imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli, prilozi.


98) Složene rečenice- nezavisno
NEZAVISNO SLOŽENE REČENICE
Surečenice se mogu povezivati nizanjem, sklapanjem i uvrštavanjem.
Nizanjem i sklapanjem dobivaju se nezavisno složene rečenice, a uvrštavanjem zavisno složene rečenice.
Rečenice sklopljene nizanjem bez veznika zovu se bezvezničke ili asindetske rečenice.
Rečenice sklopljene pomoću veznika, zovu se vezničke ili sindetske nezavisno složene rečenice.

VRSTE NEZAVISNO SLOŽENIH REČENICA:
REČENIČNI NIZ
Nezavisno složena rečenica u kojoj su nanizane rečenice bez veznika.
Npr.Dajte mu zraka, dim će ga zagušiti.

SASTAVNE REČENICE
Nezavisno složene rečenice u kojima se surečenice povezuju u cjelinu zbog nekog zajedništva. Vezuju se sastavnim veznicima : i, pa, te, ni, niti…
Npr.Dječica se drže za ručice pa se veselo smiju.

RASTAVNE REČENICE
Nezavisno složene rečenice u kojima se izriče da radnja jedne surečenice isključuje radnju druge, tj. da se vrši samo radnja prve ili samo druge surečenice. Najčešće se povezuju veznikom ili.
Npr.Ili jesmo, ili nismo.Prevari li ga san ili ga želja odvuče prema zvijezdama.

SUPROTNE REČENICE
Nezavisno složene rečenice u kojima se sadržaj jedne rečenice suprotstavlja sadržaju druge. Obično se povezuju veznicima: a, ali, no, nego, već.
Npr.Nebo se razvedrilo, ali je sunce već zapalo.Srna je sve to u svojoj dječjoj duši ćutjela, ali mislila nije ništa.

ISKLJUČNE (IZUZETNE) REČENICE
Nezavisno složene rečenice u kojima se iz sadržaja jedne surečenice isključuje, izuzima dio sadržan u drugoj. U ovim rečenicama veznici su: samo, samo što, jedino, jedino što, tek…
Npr.Ništa se ne čuje, jedino što se sova ponekad oglasi.Sve je mirno, jedino svjetiljka poigrava na stropu.

ZAKLJUČNE REČENICE
Nezavisno složene rečenice u kojima sadržaj druge surečenice proizlazi kao zaključak sadržaja prve surečenice.Veznici su: dakle, zato, stoga…
Npr.Bio si dobar, zato ćeš ići u kino.


99) Zavisno složene rečenice

U zavisno složenoj rečenici jedna je surečenica dio gramatičkog ustrojstva druge surečenice. Ona rečenica koja drugoj služi kao dio gramatičkog ustrojstva zove se glavna rečenica. Surečenica koja ovisi o glavnoj zove se zavisna rečenica. Kada zavisna rečenica stoji ispred glavne, rečenica je u inverziji.
O jednoj glavnoj rečenici može ovisiti više zavisnih rečenica.
Npr. Čuo sam kako strelice zvižde, kako grane pucaju, kako lišće pada.
Budući da je zavisna rečenica dio gramatičkog ustrojstva glavne rečenice, zavisno složene rečenice po toj se svojoj gramatičkoj ulozi razvrstavaju na:
- subjektne
- predikatne
- objektne
- adverbne (priložne)
- atributne


100) Leksikologija , homonimi, sinonimi, leksičko posuđivanje...

LEKSIČKO POSUĐIVANJE
- razlozi leksičkog posuđivanje su unutarjezični i izvanjezični. Unutarjezični razlog je postojanje tzv. rupe u sustavu tj. nemogućnost jezika da za potrebni pojam pronađe odgovarajuću riječ. Izvanjezični su razlozi politička i gospodarska povezanost govornika dviju jezičnih zajednica, kulture i znanstvene veze dviju jezičnih zajednica te jezična moda, snobizam....Tim se problemom bavi jezikosolovna disciplina koja se zove SOCIJOLINGVISTIKA.
Postoje dva osnovna načina na koje jezik dobiva nove riječi kad se za njima pojavi potreba a to su :TVORBA SA POMOĆU DOMAĆIH TVORBENIH ELEMENATA I POSUĐIVANJE.

VRSTE LEKSIČKOG POSUĐIVANJA: imamo 3 vrste:
1) neposredno ili izravno- ako je riječ izravno preuzeta iz jezika iz kojeg izvornog potječe.
2) posredno ili neizravno- kad se osnovni lik posuđenice oblikuje pod utjecajem jezika posrednika.
3) kružno- kad jedan jezik posudi riječ iz drugog jezika, prilagodi je svojem jezičnom sustavu , a onda takvu prilagođenu riječ, obično u nešto promjenjenom obliku posudi jezik davalac.

VRSTE POSUĐENICA:
STRANE RIJEČI ne pripadaju hrv. jezku iako se u njemu mogu naći iz stilskih ili terminoloških razloga.
POSUĐENICE su riječi stranog porijekla koje su više ili manje prilagođene hrv. jezičnom sustavu.S obzirom na jezik iz kojeg posuđenica potječe razlikujemo anglizme, germanizme, romanizme, rusizme, srbizme, bohemizme, turcizme...
INTERNACIONALIZMI su međunarodne riječi, najčešće riječi latinskog ili grčkog podrijetla, koje se nalaze u svim, mnogim ili bar u većini europskih jezika.

PRILAGODBA POSUĐNICA
Posuđenice se prilagođuju hrv. jeziku na grafiskoj, pravopisnoj, fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini. S obzirom na stupanj ukolpljenosti u hrv. jezični sustav djele se na : tuđice, prilagođenice i usvojenice.
TUĐICE- su posuđenice koje su pravopisno prilagođene hrvat. glasovnom sustavu ali zadržavaju neka svojstva izvornog jezika nesvojstvena hrv. jeziku.
PRILAGOĐENICE- posuđenice koje su naglasno, glasovno i sklonidbeno prilagođene hrv. jeziku. USVOJENICE su riječi tako potpuno uklopljene u hrv. jezik da se ne razlikuju od izvornih hrv. riječi.


101) Leksikografija –rječnici hrv. jezika



ponedjeljak, 12.03.2007. u 21:28 ][ 17 ][ P ][ # ][ ^ ][


<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.


< lipanj, 2008  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Lipanj 2008 (3)
Travanj 2007 (10)
Ožujak 2007 (5)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



komentari da/ne


Opis bloga


gradivo 2. polugodišta 4. razreda srednje. matura - pitanja, odgovori... skripte po predmetima... uglavnom program za gimnazije a može i ostalo... evo od mene mala pomoć za učenje.
sretno svim maturantima (uključujući i mene) :)

ako netko ima želje nešto dodati, nešto što bi svima pomoglo, neka slobodno pošalje na moj mail anamariatomic@yahoo.com, i sve će bit objavljeno sa posebnom bilješkom tko je napisao i zahvalom!


Linkovi


Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
moj dragi, najdraži :)

razne skripte po predmetima

još skripta i mature...



Trenutni sadržaj bloga:
1. pitanja i odgovori za maturu iz hrvatskog jezika
2. gradivo iz politike i gospodarstva (za 2. polugodište) + cijelo gradivo pig-a
3. skripte po predmetima
4. mature po predmetima
materijali za maturalne radove:
5. portugal
6. Bankarstvo
7. Siromaštvo

8. neki odgovori za maturu iz engleskog
9. materijal za odgovore na maturu iz povijesti



Image hosting

Image hosting




moje srce, moja duša, moj život je...
cerekDRAGANcerek


ZA SVE MATURANTE!!!

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se