politika i gospodarstvo

LJUDSKA PRAVA

LJUDSKA PRAVA: sva prava koja pojedinac ima i kojima teži
zajamčena Ustavom bez obzira na rasu, vjeru, stičku pripadnost...,
ali mogu se ograničiti, npr. u ratnim uvjetima

KORIJENI LJUDSKIH PRAVA
1. stara grčka filozofija (razvitak ideje o jednakosti svih ljudi)
2. religije (sve ljude Bog je stvorio jednakima i po uzoru na samoga sebe)

RAZVOJ: novovjekovna filozofija => John Locke (nepromjenjiva su urođena prava svakog čovjeka pravo na život, slobodu i privatno vlasništvo)

1215. Magna Charta Libertatum => kralj odredio određena prava
1776. Virginia Bill of Rights => jezgra ljudskih prava; temeljna ljudska prava: pravo na život, slobodu, privatno vlasništvo, slobodu okupljanja, tiska, kretanja, na pravnu zaštitu i glasačko pravo
1789. Povelja o ljudskim i građanskim pravima u Francuskoj
10. prosinca 1948. Povelja Ujedinjenih naroda / Opća deklaracija o ljudskim pravima => osigurava ostvarenje ljudskih prava u cijelom svijetu

*učenje o ljudskim pravima započinje u djetinjstvu, a nastavlja se u susretu s drugima gdje učimo poštivati razlike, a na kraju u društvu uvažavamo druge

Vrste ljudskih prava:
1. OSNOVNA: pravo na život, na slobodan razvoj osobe; pravo na zaštitu od napada svake vrste + nepovredivosti ljudskog dostojanstva
2. GRAĐANSKA (politička i civilna): sudjelovanje u političkom životu zajednice; sloboda mišljenja i sloboda tiska
3. SOCIJALNA i EKONOMSKA: svaki čovjek treba biti opskrbljen barem osnovnim stvarima da bi uopće mogao preživjeti; pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb...
4. PRAVA TREĆE GENERACIJE: pravo na razvoj, zaštitu okoliša…

PUČKI PRAVOBRANITELJ: štiti prava građana i upozorava vlast na kršenje prava, posebno onih uzrokovanih radom vlade; ta institucija postoji u Hrvatskoj od 1993. (u Švedskoj npr. postoji od 1809.); bira ga Sabor na 8 godina

Zaštita prava
- u tradicionalnim društvima ljudska prava su kršena vidljivo, a u modernom društvu se isto to radi, samo nisu tako izražena (kod zapošljavanja kada se raspituje o planiranju obitelji...)
- danas zlostavljanja u obitelji, biološko-kemijska oružja koja dugoročno uništavaju ljude
- Martin L. King se bori za prava mirnim putem, ostali borci: Mahatma Ghandi, Nelson Mendela (27 godina u zatvoru) / za razliku od SAD-a u Iraku
- Europski sud za ljudska prava se nalazi u Strasbourgu


EKONOMIJA

grč. oikonomia - upravljanje kućom, štednja ŕ upućuju na racionalno trošenje

EKONOMIJA - proučava način na koji društva uporabljuju ograničene resurse za proizvodnju dobara i kako ih raspoređuju među različitim skupinama u društvu

do 17. stoljeća se proučavala unutar filozofije (Aristotel) kao ravnomjerno uređeno društvo

1776. godine nastala ekonomija kao zasebna disciplina - Adam Smith - 'Bogatstvo naroda'

Pravci:
1. MERKANTILIZAM (15.-17.st) - osnova priređivanja u društvu je stjecanje i oplođivanje kapitala; unutarnja trgovina mijenja gospodara, vanska pridonosi bogatstvu države; zapostavlja unutarnju trgovinu i proizvodnju, govori o izvozu
2. FIZIOKRATIZAM - stavljaju naglasak na proizvodnji i to posebno na poljoprivredu

Područja ekonomije
1. MAKROEKONOMIJA - bavi se globalnim ekonomskim pitanjima i problemima
*u početku makroekonomija je temelj, od gospodarske krize, 1930ih se počinje razvijati
2. MIKROEKONOMIJA - bavi se sastavnicama gospodarstva; kućanskom ekonomijom, odnosom proizvođača i potrošača...

Odnos između ukupnog gospodarstva i njegovih sastavnica

Leon Valras 'Elementi čiste političke ekonomije', 1874. => formulirao zakon koji vrijedi i danas => bilo koja promjena koja se dogodi u gospodarstvu dovodi do prilagođavanja među svim ekonomskim jedinicama da bi se uspostavila ravnoteža => gospodarstvo teži ravnoteži => cjelokupno gospodarstvo utječe na svoje dijelove i dijelovi utječu na cjelokupno gospodarstvo
Primjer: štand sa sendvičima (=> podiže cijenu, pada interes, pada proizvodnja); štand sa sladoledom (=> cijena ostaje, zbog veće cijene sendviča, potražnja i proizvodnja rastu)

Ekonomist praktičar

- uvijek nastoji s ograničenim sredstvima zadovoljiti što više želja
- ponaša se svjesno i odgovorno
- uvijek mora birati između različitih mogućnosti
- nastoji pomiriti svoje želje sa stanjem tržišta
ograničeni resursi => maksimaliziranje profita => minimaliziranje troškova =>
smanjenje potražnje => odlučivanje

Zašto učiti ekonomiju:

- poznavajući osnovne ekonomske pojmove i pitanja, učimo razmišljati, kalkuliramo, nastojimo zadovoljiti svoje želje uzevši u obzir stanje na tržištu; susrećemo se s njom svaki dan (štednja, plaća...)



Zakon ograničenosti i oportunitetni trošak

ZAKON OGRANIČENOSTI - objašnjava da su dobra ograničena jer nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi žele potrošiti
OGRANIČENOST RESURSA kojima se proizvode dobra => odabir između ograničenih dobara
OPORTUNITENI TROŠAK - odabir jednog uvijek znači odricanje od drugog, a druga najbolja varijanta je taj trošak = odricanje od slijedeće najpoželjnije alternative

*osnovni problem gospodarstva je povezivanje ograničenih resursa i neograničenih želja

Zadovoljenje ljudskih želja

EKONOMSKA DOBRA – dobra čija je ponuda relativno rijetka ili ograničena, predmet su proizvodnje, odnosno privređivanja; svaka stvar ili usluga koja je željena i rijetka; dijelimo ih na proizvode i usluge

Činitelji proizvodnje
1. PRIRODNI IZVORI - prirodno bogatstvo dostupno ljudima koje oni upotrebljavaju u procesu proizvodnje (prirodna energija, materija...)
2. RAD - obuhvaća mentalne i fizičke ljudske sposobnosti koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju dobara i usluga
3. KAPITAL - oblik trajnih dobara nekog gospodarstva koje omogućava proizvodnju drugih dobara
*kapitalno dobro vs. potrošačko dobro
4. PODUZETNIŠTVO - kombinira sva tri prethodna činitelja (prir. izvore, rad i kapital)

Temeljna ekonomska pitanja

- zbog ograničenosti prirodnih resursa

1. ŠTO PROIZVODITI?
- zadovoljavanje različitih želja ljudi
- ono što donosi najveći profit i zaradu
- proizvodi se i ono što omogućuju resursi neke države
- proizvodi se ono što će uz minimalan ulog dati maksimalan profit
primjer: tržište zasićeno trikotažom, manjka mu PVC => proizvodit će se što manjka

2. KAKO PROIZVODITI?
- pitanje tehničke prirode
- hoće li biti više ljudi ili tehnologije uključeno u proizvodnju
Primjer: košnja trave - strojno (brže) ili ručno (sporije, ali jeftinije)

3. ZA KOGA PROIZVODITI?
- tko će se time koristiti, kako će se raspodijeliti među spolovima, dobima; hoće li unutar neke grupacije svi dobivati jednako, hoće li se dobiti zasluženo za rad...
- rješava se na temelju 'potrebe' ili razmjene prema količini dobara što ga pojedinac proizvede ili tako da se za sve osigura približno jednak udio dobara
Primjer: Opatija => ako je više turista mlađe populacije, grade se mjesta prikladna njima za izlaske


Alternativni ekonomski sustavi

EKONOMSKI SUSTAV je gospodarski poredak koji se sastoji od određenog skupa pravila, ciljeva i poticaja koji upravljaju ekonomskim odnosima između ljudi u društvu koji čine okvir za nalaženje odgovora na temeljna ekonomska pitanja

Tri alternativna ekonomska sustava prema metodama donošenja ekonomskih odluka:
1. OBIČAJNO GOSPODARSTVO - uglavnom u prošlosti, danas u neindustrijaliziranim dijelovima koji nemaju nacionalno gospodarstvo; proizvodnja dobara i usluga na način koji je zaobišla industrijska revolucija; gospodarska pitanja prenose se tradicionalno sa starijih na mlađe
Primjer: Somalija, 75% stanovništva je nomadsko
2. KOMANDNO GOSPODARSTVO - država donosi sve odluke u vezi s proizvodnjom i raspodjelom - vlada može biti i diktatorska i demokratska; resursi su državno vlasništvo; proizvodnja po planovima
3. TRŽIŠNO GOSPODARSTVO - pojedinci donose ekonomske odluke na osnovi tržišnih signala i vlastitih preferencija ; država ima malu ulogu, obično u zaštiti prava pojedinaca i vlasništva; apsolutna sloboda i liberalnost, ALI! prevelika sloboda može dovesti do poremećaja u odnosu ponude i potražnje, nezaposlenosti…
*Međutim, nijedno gospodarstvo danas nema obilježja isključivo jednoga od tih sustava, već su to MJEŠOVITA GOSPODARSTVA s elementima svih triju oblika

*NAČELO NEVIDLJIVE RUKE ADAMA SMITHA*

- Adam Smith - zagovara čisto tržišno gospodarstvo koje funkcionira na osnovi ponude i potražnje
- svaki pojedinac teži za tim da uposli svoj kapital tako da njegov proizvod bude najveće vrijednosti
- općenito ne namjerava promicati javni interes niti zna koliko ga promiče
- on pazi samo na svoju sigurnost i svoju vlastitu dobit i u tome, kao da je vođen nekom nevidljivom rukom, stvara učinke koji mu nisu bili namjera
- slijedeći vlastiti interes često promiče interese društva uspješnije nego kada to želi stvarno učiniti
- potiče se konkurencija
Primjer: dobro uređen kafić i loš kafić => gazda lošijeg posjeti dobar, želi preurediti svoj => potiče konkurenciju

DRŽAVA = VIDLJIVA RUKA (u mješovitom gospodarstvu)


Tržište i cijene

TRŽIŠTE - mjesto sučeljavanja ponude i potražnje i formiranja cijena
- izravan kontakt kupca i prodavača (burza je tržište, s ostalim tržištima komunicira
telefonom)
- mehanizam povezivanja i koordiniranja središta proizvodnje potrošnih dobara i središta
njihove potrošnje, kao i između samih središta proizvodnje koji su ujedno i nositelji
ponude i potražnje kapitalnih dobara

Podjela tržišta prema:
1) prema prostornom obuhvatu (lokalno, regionalno, svjetsko, nacionalno...)
2) prema predmetima razmjene (tržišta različitih dobara - kože, dijamanata...)


Tržište odgovara na temeljna ekonomska pitanja putem osnovnih funkcija:
1. selektivne - učinkovit odabir potrebnih proizvoda (=> ŠTO?)
2. alokacijske - učinkovit izbor proizvodnih postupaka (=> NA KOJI NAČIN?)
3. distribucijske - sustavom cijena na koji utječu ponuda i potražnja ostvaruje se primarna raspodjela ukupnog ostvarenog dohotka
4. informacijske - osigurava maksimalnu ekonomiju informacija (=> ŠTO JE KLJUČNO?)
5. razvojne - racionalnost u ekon. ponašanju gospodarskih subjekata i prisiljavanje na stalnu konkurenciju

MONOPOL - nema konkurencije (npr. HT) - država može intervenirati

POTRAŽNJA = potreba tržišta => količine dobara i usluga koje će se kupiti po određenim cijenama na određenom tržišnu i u određenom vremenu (npr. jeftinija je riba na moru nego u Zagrebu, jeftinija je salata u proljeće nego zimi)
*ako cijena raste, potražnja pada i obratno

KRIVULJA POTRAŽNJE - pokazuje da se potraživane količine i kretanje cijena dobara nalaze obrnuto ovisne

PONUDA (proizvodnja) - količina dobara i usluga koje se nude na prodaju po određenim cijenama na određenom tržištu u određenom vremenu

KRIVULJA PONUDE - suprotna od krivulje potražnje - cijena i količina dobara su usporedno ovisne

TRŽIŠNA CIJENA - dobivamo ju ako povežemo krivulje potražnje i ponude
= cijena koja se utvrđuje izjednačenjem ponude i potražnje (onoliko koliko treba
robe se i nalazi na tržištu)


Država i nacionalno bogatstvo

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD => vrijednost svih dobara i usluga za finalnu potrošnju proizvedenih u godini dana na području neke zemlje

Zašto ga mjerimo?
- kao putokaz za gospodarstvo u zemlji
- da bi se pratile promjene u životnom standardu građana => promjene BDP-a po stanovniku
- da bi se pratile promjene u životnom standardu građana u različitim zemljama (zemlje blagostanja – zemlje u kojima se preživljava – zemlje na rubu siromaštva)

STOPA NEZAPOSLENOSTI => dijeljenje broja nezaposlenih ukupnom radnom snagom

INFLACIJA => rast opće razine cijena svih dobara i usluga, a time i pad kupovne snage, tj. vrijednosti novca; u doba inflacije cijene i plaće ne mijenjaju se prema istoj stopi

Kružni tijek dobara: proizvođači prodaju dobra, a potrošači ih kupuju; potrošači prodaju radnu snagu i druge činitelje proizvodnje koje proizvođači kupuju
Ekonomske funkcije države: poticanje učinkovitosti, jednakosti i stabilnosti
1. Poticanjem učinkovitosti ispravljaju se tržišne nesavršenosti; ekonomskim propisima i antitrustovskom politikom obuzdaje se monopol
2. Poticanje jednakosti zbog različitih pogodnosti koje mogu izazvati neopravdano visoke dohotke
a) progresivnim oporezivanjem => propisivanje većih poreznih obveza onima koji imaju viši dohodak
b) izgradnjom sustava transfernih plaćanja => pomoć starijima, bolesnima, nezaposlenima
c) subvencioniranjem potrošnje => postizanje financijske sigurnosti za siromašno stanovništvo (bonovi za hranu, besplatna zdravstvena njega, niske stanarine)
3. Podržavanje ekonomske stabilnosti provođenjem makroekonomskih mjera
a) primjena fiskalne politike => oporezivanje
b) primjena monetarne politike => reguliranje ponude novca, kreditnih uvjeta, kamatne stope
dovode do obuzdavanja inflacije i nezaposlenosti te povećavanja ekonomskog rasta


Ekonomski ciljevi i ekonomska politika

MIKROEKONOMSKI CILJEVI:
a) ekonomska učinkovitost => proizvodnja što više dobara i usluga iz ograničenih resursa
b) pravedna raspodjela => poštena raspodjela dohodaka i proizvoda među pojedincima u društvu; jednakost šansi (svaki pojedinac ima jednaku priliku proizvoditi i zaraživati)
c) ekonomska sloboda => nema komandnog gospodarstva; pojedinci slobodno kupuju, prodaju, organiziraju, proizvode i troše; nečija akcija ne šteti drugome

MAKROEKONOMSKI CILJEVI:
a) gospodarski rast => podizanje životnog standarda proširenjem prirodnih resursa (doba kolonijalizma), razvojem tehnologije koji omogućuje veću proizvodnost resursa; povećanjem kapitalnih resursa većom proizvodnjom kapitalnih dobara (=odustajanje od sadašnje potrošnje radi veće potrošnje u budućnosti)
b) puna zaposlenost
c) stabilnost cijena => izbjegavanje inflacije

Ekonomska politika: njome se svjesno usmjeravaju, odnosno reguliraju ekonomski tijekovi u nekom društvu radi ostvarenja ekonomskih ciljeva

Fiskalna ekonomska politika:
- dio ekonomske politike koji se služi javnim rashodima (financirano porezima građana: policija, bolnice, školstvo, ceste…) i porezima pri ostvarenju makroekonomskih ciljeva
1. ekspanzijska / antirecesijska fiskalna politika => povećanje ukupne proizvodnje i zaposlenosti smanjenjem poreza ili povećanjem javnih rashoda
2. kontrakcijska / antiinflacijska fiskalna politika => suzbijanje inflacije ograničavanjem prekomjernog rasta ukupne potražnje, povećanjem poreza ili smanjenjem javnih rashoda

BUDŽET => novčani plan prihoda i rashoda države za određeno razdoblje


Budžetski deficit => stanje kada je trošenje države veće nego prihodi (koristi se u razdoblju recesije)
vs.
Budžetski suficit => stanje kada je trošenje manje od prihoda države (koristi se u razdoblju napretka)

Vrste oporezivanja:
1. izravno => osobni porezi + porezi koje plaćaju poduzeća na ostvarenu dobit
2. neizravno => porez na dodanu vrijednost + carinske pristojbe

Načini oporezivanja:
1. paušalno => iznos poreza jednak je bez obzira na veličinu dohotka => regresivno jer kako dohodak raste, manji se postotak dohotka izdvaja za porez
2. proporcionalno => uz jednak postotak na ostvareni dohodak
3. progresivno => do određene visine dihitka primjenjuje se jedna porezna stopa koja se povećava rastom dohotka

Monetarna ekonomska politika:
- kontrolira ponudu novca i utječe na gospodarska kretanja

SREDIŠNJA BANKA koja nadzire ponude novca i kredita u zemlji => u razdoblju opadanja gospodarske aktivnosti i zaposlenosti treba povećati ponudu novca (ekspanzijska monetarna politika), a u razdoblju kada rast ukupne potrošnje vodi rastu cijena, odnosno inflaciji, treba smanjiti ponudu novca i kredita (kontrakcijska monetarna politika)

Kamata je naknada za od banke pozajmljeni novac. Cijena kredita je kamatna stopa koju treba platiti za kredit.
Povećanjem kamatne stope povećava se trošak pozajmljivanja pa se potražnja kredita smanjuje.
Pad kamatne stope smanjuje trošak pozajmljivanja i povećava potražnju kredita što vodi bržem rastu ukupnih depozita banke – ponuda novca se povećava


utorak, 13.03.2007. u 23:49 ][ 3 ][ P ][ # ][ ^ ][


<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.


  ožujak, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Lipanj 2008 (3)
Travanj 2007 (10)
Ožujak 2007 (5)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



komentari da/ne


Opis bloga


gradivo 2. polugodišta 4. razreda srednje. matura - pitanja, odgovori... skripte po predmetima... uglavnom program za gimnazije a može i ostalo... evo od mene mala pomoć za učenje.
sretno svim maturantima (uključujući i mene) :)

ako netko ima želje nešto dodati, nešto što bi svima pomoglo, neka slobodno pošalje na moj mail anamariatomic@yahoo.com, i sve će bit objavljeno sa posebnom bilješkom tko je napisao i zahvalom!


Linkovi


Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
moj dragi, najdraži :)

razne skripte po predmetima

još skripta i mature...



Trenutni sadržaj bloga:
1. pitanja i odgovori za maturu iz hrvatskog jezika
2. gradivo iz politike i gospodarstva (za 2. polugodište) + cijelo gradivo pig-a
3. skripte po predmetima
4. mature po predmetima
materijali za maturalne radove:
5. portugal
6. Bankarstvo
7. Siromaštvo

8. neki odgovori za maturu iz engleskog
9. materijal za odgovore na maturu iz povijesti



Image hosting

Image hosting




moje srce, moja duša, moj život je...
cerekDRAGANcerek


ZA SVE MATURANTE!!!