Siromaštvo

Definicija siromaštva
Sve do nedavno, termin “siromaštvo” primjenjivao se u značenju nedovoljnosti prihoda za nabavku minimalne količine roba i usluga. Danas se uzima da je siromaštvo stanje kada nedostaju osnovne mogućnosti za dostojanstven život. Prepoznatljivo je da se siromaštvo manifestira na razne načine, među kojima su nedostatak prihoda i sredstava dostatnih da se osigura održiva egzistencija; glad i neuhranjenost, slabo zdravlje, ograničena ili nikakva dostupnost obrazovanju i ostalim temeljnim uslugama; povećana smrtnost, uključujući smrtnost od bolesti; beskućništvo i neadekvatni stambeni uvjeti; nesigurno okruženje, društvena diskriminacija i izolacija. Nesudjelovanje u odlučivanju i u građanskom, društvenom i kulturnom životu zajednice također su bitne karakteristike negacije ljudskih prava. Multidimenzionalnost siromaštva kao pojave omogućava nam da o njemu razmišljamo kao o stanju koje karakteriziraju trajna ili kronična uskraćenost resursa, sposobnosti, mogućnosti izbora, sigurnosti i moći koji su potrebni za adekvatan životni standard i ostvarenje drugih građanskih, ekonomskih, političkih, kulturnih i socijalnih prava.

siromaštvo se definira kao višedimenzionalni fenomen koji, pored nedovoljnih prihoda za zadovoljenje životnih potreba, podrazumjeva i nemogućnost zapošljavanja, neodgovarajuće stambene uvjete i neadekvatan pristup socijalnoj zaštiti, zdravstvenim, obrazovnim i komunalnim uslugama. U ostale ključne aspekte siromaštva ubrojeni su i neostvarivanje prava na zdravu životnu sredinu i prirodna bogatstva, prije svega na čistu vodu i zrak.

Siromaštvo u hrvatskoj
U Hrvatskoj, skupine s najvećim rizikom od siromaštva
su:
- jednočlana kućanstva
- nezaposlene osobe
- jednoroditeljske obitelji
- osobe s nižim stupnjevima obrazovanja
- starije osobe (65 i više godina)
- umirovljenici/e
- parovi s troje ili više djece
- parovi s jednim djetetom i
- djeca i mlade osobe u dobi između 0 i 24 g.

Hrvatska se tijekom 90-ih godina XX. stoljeća suočila s procesom osiromašivanja koji je pogodio golemu većinu stanovništva. Mnoge bi socijalne skupine bez pomoći države, posebice u ratnim i poratnim vremenima, završile u velikom siromaštvu ili bijedi.
Prvo reprezentativno istraživanje siromaštva na nacionalnoj razini proveli su tek 1998. godine Svjetska banka i Državni zavod za statistiku. Tada je oko 10% hrvatskih građana živjelo ispod praga apsolutnog siromaštva, što znači da nisu mogli podmirivati osnovne životne potrebe. U usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, Hrvatska je imala niske stope apsolutnog siromaštva. Međutim, nakon 1998. godine ne može se pratiti kretanje apsolutnog siromaštva jer je Državni zavod za statistiku počeo objavljivati pokazatelje siromaštva na temelju relativnih linija siromaštva, koje se definiraju u odnosu na određene statističke pokazatelje kao što su prosjek ili medijan plaća, te BDP po stanovniku. Da bi se pratilo kretanje siromaštva, nužno je koristiti iste linije siromaštva u dužem razdoblju. Razlog prelaska na relativne linije siromaštva u tome je što Hrvatska nema nacionalne ili službene linije siromaštva. Pod nacionalnom linijom siromaštva treba razumijevati liniju za koju vlasti (i javnost), neke zemlje smatraju da odgovara njihovim
socijalnim okolnostima pa se kretanje i raširenost siromaštva mjeri u odnosu na nju. Osim toga, ta linija siromaštva može služiti kao kriterij za određivanje visine nekih naknada u sustavu socijalne sigurnosti, prije svega socijalne pomoći. Tek se unatrag nekoliko godina mogu pratiti pokazatelji siromaštva prema jedinstvenoj metodologiji. Polazeći od službene linije siromaštva EU (definirane kao 60% medijana nacionalnog dohotka), 17 i 18% hrvatskog stanovništva posljednjih je nekoliko godina bilo siromašno.

Siromaštvo u Hrvatskoj u većoj je mjeri vezano uz starija i samačka kućanstva, nego uz kućanstva s većim brojem djece. Profil siromaštva i struktura izvora dohotka pokazuju da su najsiromašniji građani ekonomski neaktivni, nezaposleni ili primaju niske plaće.
Socijalni transferi (od mirovina do socijalne pomoći), obuhvaćaju sve veći dio u strukturi dohotka siromašnih. Isto tako, naturalni dohodak (uglavnom hrana koju sami proizvedu), do sada je imao važnu ulogu u podmirivanju osnovnih potreba siromašnih, ali se i ta komponenta dohotka siromašnih polako smanjuje. Bogatiji slojevi svoj dohodak većim dijelom ostvaruju na tržištu (plaće, dohodak od samostalnog rada i imovine), dok se najsiromašniji uvelike oslanjaju na
državne socijalne transfere i naturalni dohodak.

Razlozi prezastupljenosti nezaposlenih i ekonomski neaktivnih među siromašnima leže u ograničenim mogućnostima zapošljavanja (nedovoljan broj radnih mjesta u ekonomiji i slaba dinamika na tržištu rada u tom smislu da oni koji ostaju bez posla teško nalaze novo zaposlenje). Da je siromaštvo u Hrvatskoj povezano s položajem siromašnih na tržištu rada govori i podatak o stagnaciji ili povećanju siromaštva u razdobljima ekonomskog rasta. Drugim riječima, i u razdobljima ekonomskog rasta, „krug siromaštva“ ostaje čvrsto zatvoren. Siromašni se često pojavljuju kao autsajderi na tržištu rada, što znači da zbog neadekvatnog ljudskog kapitala (niskog obrazovanja oskudnih vještina), ne mogu iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz ekonomskog rasta. Od rasta su do sada profitirali oni koji su već zaposleni, odnosno oni koji su uspjeli zadržati radna mjesta, dok je za nezaposlene rast imao neutralan ili čak negativan učinak.
Nejednaku raspodjelu bogatstva, ostvarenu ekonomskim rastom, sustav socijalne sigurnosti ne može nadoknaditi. Sustavi koji su najviše usmjereni na siromašne (socijalna pomoć i naknade za nezaposlene), obuhvaćaju mali dio ukupnih socijalnih izdataka. Ta dva sustava pridonose smanjenju dohodovnih nejednakosti, za razliku od mirovinskog sustava na koji odlazi najveći dio socijalnih troškova. Međutim, u posljednjih desetak i više godina broj korisnika naknade za nezaposlene uglavnom nije prelazio 20% nezaposlenih.

Istraživanje siromaštva pokazalo je da se pod utjecajem medija stvaraju krive percepcije o siromasima kao onima koji su potpuno isključeni iz društva (beskućnici, prosjaci, alkoholičari). Međutim, većina siromašnih u Hrvatskoj ne živi na takav način. Mnogi nesiromašni i siromašni upozoravaju kako siromaštvo može dovesti do socijalne izolacije. Ipak, izolacija je više problem ekstremno siromašnih, među koje možemo uvrstiti određene skupine starijih osoba i umirovljenika koji nemaju srodničke potpore niti mogu radom nadopunjavati niske mirovine. S problemom socijalne izolacije susreću se katkad rastavljene osobe ili neoženjeni muškarci.

siromaštvo među ženama
ovaj link vodi na jedan diplomski rad, ali priča o temi siromaštva gdje se orijentira samo na žene. možeš to uptrijebiti kao dio, kao jedan od naslova tj. podnaslova u maturalnom

četvrtak, 12.04.2007. u 20:53 ][ 5 ][ P ][ # ][ ^ ][


<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.


< travanj, 2007 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Lipanj 2008 (3)
Travanj 2007 (10)
Ožujak 2007 (5)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



komentari da/ne


Opis bloga


gradivo 2. polugodišta 4. razreda srednje. matura - pitanja, odgovori... skripte po predmetima... uglavnom program za gimnazije a može i ostalo... evo od mene mala pomoć za učenje.
sretno svim maturantima (uključujući i mene) :)

ako netko ima želje nešto dodati, nešto što bi svima pomoglo, neka slobodno pošalje na moj mail anamariatomic@yahoo.com, i sve će bit objavljeno sa posebnom bilješkom tko je napisao i zahvalom!


Linkovi


Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
moj dragi, najdraži :)

razne skripte po predmetima

još skripta i mature...



Trenutni sadržaj bloga:
1. pitanja i odgovori za maturu iz hrvatskog jezika
2. gradivo iz politike i gospodarstva (za 2. polugodište) + cijelo gradivo pig-a
3. skripte po predmetima
4. mature po predmetima
materijali za maturalne radove:
5. portugal
6. Bankarstvo
7. Siromaštvo

8. neki odgovori za maturu iz engleskog
9. materijal za odgovore na maturu iz povijesti



Image hosting

Image hosting




moje srce, moja duša, moj život je...
cerekDRAGANcerek


ZA SVE MATURANTE!!!